Nakon prezentacije JP Autocesta FBiH, okupljeni mještani su iznijeli svoje nezadovoljstvo viđenim te naveli kako ih ”niko nikada nije kontaktirao po ovom pitanju” te da i ovo danas iako je naslovljeno kao Javna rasprava, to nije.

Semir Kljako, od 2004. godine je mještanin Malog Polja, navodi kako ih nikada nitko iz preduzeća Autoceste nije zvao na razgovor a trenutno se, po ovom planu, njegova kuća nalazi u crvenoj zoni, tj. udaljena je 47 metara od trase autoputa.

– Niko nas nikada nije zovnuo. Nisam tu samo ja, obuhvaćeno je još bar 20 kuća oko mene. Pitali su neke organizacije, nisu ni lokalne zajednice, ne postoji nikakav zapisnik, nikakva javna rasprava, ništa. Ovo što je sada bilo je prezentacija puta, a ne javna rasprava. Svi okupljeni su bili protiv. Nije niko protiv autoputa, ali idite brdom, nemojte uništavati najplodniju zemlju – naveo je Kljako.

Uz njegovu, kako navodi, u naselju je oko planiranog autoputa ugroženo oko 60 kuća u zoni od 100 metara, te da ih nitko nije uključio, niti bilo koga od ovih mještana kontaktirao. 

– Ako se nešto dogodi, rekli su žalite se izvođačima radova. Ko će bit izvođač, Kinezi? Pa da se ja Kinezima žalim? To je sramota. Dobili su tunel Kvanj s druge strane brda, za ovu dionicu nisu dobili novce. Oni govore da jesu, ali nisu, jer im Svjetske banke ne daju novac – dodao je.

Iz Udruženja građana Eko dvogled navode kako postoje dva pravna procesa protiv ove trase pred Ustavnim sudom Federacije BiH, jedan se odnosi na diskriminaciju povratnika, drugi na osporavanje okolinske dozvole.

– Dodatno postoji žalba UN Vijeću za ljudska prava. EBRD ne smije, prema svojim pravilima, finansirati projekte koji su pravno upitni i krše ljudska prava. Danas su predstavnici EBRD-a rekli da nisu nikada čuli za te pravne procese. Što znači da se od njih krije stvarno stanje – naveli su iz ovog udruženja.

Ko ostaje živjeti?

Prezentaciji su prisustvovali i predstavnici IPAM-a, koji su došli iz Londona da vide stanje na terenu.

– Imali su šta i vidjeti. Grupu ljudi koju Autoceste vješto skrivaju od njih godinama. Koliko ljudi ostaje živjeti. Ne znam zaista, danas je bilo najmanje 20 ljudi koji ostaju živjeti u kućama pored autoputa s porodicama, i koje Autoceste nisu nikada kontaktirale. Ovi ljudi traže, ako autoput zaista prođe kuda su ovi namjerili, da im država (Autoceste) osiguraju preseljenje na neku drugu lokaciju. To znači otkup njihovih kuća i njihova relokacija. Da ne umiru od srčanog udara živeći pored autoceste – istaknuto je iz udruženja.

Jedan od sudionika prezentacije ističe kako mu se sve ovo ”činilo kao gotova priča”, te da je uz mještane bio prisutan i velik broj vikendaša, odnosno onih koji na ovim lokacijama posjeduju vikend kuće.

– Meni se ovo sve čini kao gotova priča koja nam je prezentirana. Bilo je ljudi iz Blagaja, Malog polja, ali i vikendaša. Neke sam čak i osobno pitao imaju li papire ali koliko sam shvatio nemaju dozvole jer ne postoji prostorni plan pa im ih u Gradu nisu dali, pa je onda pitanje po kojem prostornom planu je put povučen – naveo je.

Nije gotovo

Iako je kako navode, sve ovo izgledalo kao gotova priča, mještani i aktivisti su složni kako je to daleko od kraja.

– Oni su to predstavili. Nama se još boriti, mi im ne damo. Žalit ćemo se, kome ne znam, ali sigurno nećemo posustati – poručili su.

Iz Autocesta FBiH kratko su poručili kako će komentar dostaviti u pisanom obliku.

Podsjećamo u Blagaju je u utorak 29. oktobra održana Javna prezentacija dokumenata za projekat izgradnje dionice autoceste na Koridoru 5C Mostar jug – Tunel Kvanj.

Okupljenima su prezentirana četiri dokumenta: Proces odabira trase autoceste i pregled mjera ublažavanja; Mapiranje okolišne i socijalne osjetljivosti; Ažurirani plan uključivanja zainteresovanih strana; Ažurirani plan upravljanja biodiverzitetom za projekt izgradnje dionice autoceste na Koridoru 5C Mostar jug – Tunel Kvanj.

Naselja koja su zahvaćena ovom trasom su Blagaj, Gnojnice, Hodbina, Malo Polje, Kosor i Ortiješ.