Za nešto više od mjesec u Bosni i Hercegovini bit će održani lokalni izbori. Istraživanja pokazuju da će i ove godine na birališta izaći više starijih nego mlađih birača. Prema istim rezultatima, najviše disciplinovani birači su oni stariji od 65 godina koji glasaju u procentu i do 70 posto, dok je najmanja izlaznost među mladima, oko 50 posto. Istraživali smo zašto je to tako i kako motivisati mlade da izađu na izbore.

Izgubljeno povjerenje u institucije, ali i neshvatanje važnosti izlaska na izbore iz uvjerenja da njihov glas ne može ništa promijeti - samo su neki od razloga izborne apstinencije među mladima u Bosni i Hercegovini. I tako iz jednog u sljedeći izborni proces.

„Neću izlaziti i ne znam zašto neću, nemam odgovor na pitanje. „Mislim da moj glas neće ništa promijeniti, tako da mi je svejedno.“

„Ne znam ništa o politici i nije mi to nešto bitno.“

Istina, ima i mladih koji ne propuštaju priliku da odlučuju. Dvadesettrogodišnji Luka Vranješ iz Banjaluke, koji će u oktobru iskoristiti pravo glasa, smatra da mladi mogu da donesu promjene.

„Smatram da je to jedna vrsta dužnosti za svakog građanina bilo koje države i da je jako važan glas, prije svega, iz razloga što vlada teorija o letargičnosti i nezainteresovanosti, o stanju umora među mladim ljudima. Prvi smatram da to nije tačno i da mladi ljudi mogu da donesu određene promjene kao i da održe određeno stanje u društvu“, kaže on.

Nekoliko je ključnih razloga za nezainteresovanost mladih za izborni proces, smatraju politički analitičari. Prvi je što ne vide mogućnost bilo kakve promjene, u šta su ih uvjerili ovi koji su na vlasti. A ne treba isključiti i odnos prema državi među generacijama.

„Starije generacije imaju neku obavezu, neki vid odgovornosti prema državi da izađu na izbore i iskažu svoje mišljenje. Oni misle da mogu promijeniti stvari i utjecati na svoju sudbinu. A mladi imaju mogućnost da, prosto, odu iz države, što stariji ne mogu ili imaju manju šansu, te mlađi i tu vide izlaz za svoju situaciju“, navodi politički analitičar Velizar Antić.

Kako motivisati mlade da odlučuju u kojem smjeru žele da se razvijaju društvo i država? Iz Instituta za razvoj mladih i zajednice "Perpetuum mobile" smatraju da treba isključiti konvencionalne načine na koje su navikli stariji političari, putem tribina, štandova, TV-nastupa.

“Jako je bitno da se radi konstantna edukacija mladih. Ne možemo pričati o izborima samo pred izbore u izbornoj godini. Tu je i uloga škole gdje imamo časove demokratije i gdje se mora dodatno naglašavati i raditi na podizanju znanja kad je u pitanju cjelokupni izborni sistem u Bosni i Hercegovini.Jako je bitno da mladi shvate da će osobe koje izaberu, ili ne izaberu, sutra predstavljati njih i da će donostiti jako bitne odluke koje će ih se itekako ticati“, ističe Srđan Ostojić, izvršni direktor Instituta za razvoj mladih “Perpetuum mobile”.

Prema podacima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, na opštim izborima 2022. godine 47 odsto mladih do 30 godina je iskoristilo svoje pravo glasa. Naglašavaju i da Centralna izborna komisija pred svake izbore sprovodi edukativne kampanje usmjerene na informisanje i motivisanje mladih da izađu na izbore. Za lokalne izbore 2024. godine, u saradnji s OSCE-om i USAID-om, planirana je kampanja koja uključuje motivacione videomaterijale i događaje usmjerene na mlade birače.