Neumorno istražujući nematerijalnu kulturnu baštinu naroda u Bosni i Hercegovini, karmelićanin otac Zvonko Martić, doktor etnologije, naučnik i čuvar narodnog blaga, privodi kraju još jedan hvale vrijedan projekt „Hrvati u Bosni i Hercegovini – život i povijest u susretu Istoka i Zapada“.

Realizira ga uz podršku Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, a u saradnji s Udrugom „Stećak“ iz Tomislavgrada i Hrvatskom maticom iseljenika – podružnica Split. Ekipa Federalne televizije iz Livna provela je jedan dan s njim i zabilježila uprizorenje jednog narodnog običaja.

Mjesto radnje je na Humu u domu Dive Grabovčeve. Snježni pokrivač, rustikalna kućica i modeli u narodnim nošnjama dočarali su duh prošlosti. Konkretan cilj snimanje scene šišanog kumstva katolika i muslimana u Prozoru/Rami.

„Zanimljivo je da u šišanim kumstvima postoji jedno vjerovanje koje još uvijek izmiče antropolozima, objašnjenje zašto se događalo – jer se se smatralo da ima snažniji utjecaj na ozdravljenje u šišanom kumstvu ako je šišani kum druge vjere“, navodi dr. sci. karmelićanin Zvonko Martić.

I to je šišanom kumstvu davalo jednu posebnu snagu, o čemu svjedoči i priča o Divi Grabovčevoj.

„Kako Diva nije imala braće, muških potomaka u rodbini, Arslan-aga je peuzeo čak krvnu osvetu u ime njezine obitelji i ubio Tahir-bega zato što je on ubio Divu“, govori Martić.

Manje dramatičnom šišanom kumstvu svjedočila je i Mara u svom domu.

„Moj svekar je htio da tako se skumi. Naši susjedi su bili muslimani, bili smo skupa vazda, nije bilo nikakvih problema, tako smo se skumili. Sad ne znam šta je taj kum donio djetetu. Uglavnom, darovao je nešto, valjda neki novac“, priča Mara Burić, stanovnica Družinovića, općina Prozor/Rama

Projektom se, s jedne strane želi pokazati pučku interpretaciju povijesti, a s druge, običaje i izvaninstitucionalnu religioznost, interreligijske i ineteretničke odnose u BiH.

„Način na koji se živjelo tako da se ne pokažu Hrvati kao nekakav otok u Bosni i Hercegovini nego kao sastavni dio ovoga prostora. Uz videozapise pjesama i plesova bile bi ove fotografije i bili bi neki artefakti koji bi pokazali utjecaj Istoka u nošnjama“, ističe Martić.

Kao što su crne dimije kod Hrvatica, ili nošnje iz Jajca i Livna koje su prelazni dio zapadno-istočne varijante, a sve kako bi se pokazao cijeli spektar utjecaja Istoka i Zapada na hrvatsku kulturu i povijest u Bosni i Hercegovini. Budući da je baka Mara i folklorašica, u zimskoj idili ramskog Zahumlja malo nam je i zapjevala.