Dotaknut ćemo se bh. prezimena, i to konkretno prezimena Bošnjak i Hrvat.
Naime, mnogi od nas ni danas ne znaju kako su nastala ta dva prezimena, koja prema svojim nazivima asociraju na naciju i narod, no stvari nisu uvijek onakve kakvima se čine.
Prezime Bošnjak, koje u velikoj većini nose Hrvati u Bosni i Hercegovini, ali i u Hrvatskoj, nastalo je kao posljedica okolnosti u kojima su se našli katolici i pravoslavci koji su morali u Osmanskom carstvu plaćati dodatni porez kao nemuslimani (porez se zvao džizija, Turski cizye), što ih je nekad dovodilo do ruba egzistencije. Zato su bježali iz Bosne, pravoslavci u Srbiju, a katolici u Hrvatsku. Do sredine 19. vijeka prezimena su u Bosni imali samo članovi kraljevskih i plemićkih porodica, običan kršćanski svijet identificirao se krštenim imenom i imenom oca; naravno, govorili su i da su Bošnjaci, pa su im vlasti u zemljama u koje su dolazili upisivali tu teritorijalnu oznaku kao prezime. Zanimljivo, i danas u Hrvatskoj živi veliki broj Hrvata koji se prezivaju Bošnjak, naročito u Dalmaciji i Slavoniji. U Slavoniji postoji i naselje Bošnjaci, nedaleko od Županje, u kojem živi 4.000 ljudi, od kojih su 98 posto hrvatske nacionalnosti, a prema posljednjem popisu, u Bošnjacima živi samo jedan Bošnjak.
Slična stvar je i s prezimenom Hrvat, kojeg uglavnom nose Bošnjaci u Bosni i Hercegovini. Riječ je o muslimanskom stanovništvu koje se nakon pada Osmanskog carstva povlačilo s Turcima sa zapada i ostajalo živjeti u Bosni i Hercegovini. Oni nešto stariji čitaoci možda se još sjećaju restorana „Stari most“ u okolici Pazarića, čiji je vlasnik bio čuveni Salko Hrvat. Tako su prezimena Hrvo, Hrvat, Hrvačić, Hrvatović, većinom Bošnjaci. Prezime Hrvat, a sve Bošnjaci u selu Zubeta u podnožiju planine Zvijezda.
Bilo kako bilo, prezimena u Bosni i Hercegovini, onakva kakva danas poznajemo, etablirana su s dolaskom Austro-Ugarske monarhije.Stoga pazite, ukoliko ružno govorite o Bošnjacima - mogli biste uvrijediti Hrvata, a ako vrijeđate Hrvata, mogli biste naljutiti Bošnjake.
