Iako je pomalo zapostavljena i zaboravljena, bosanska soba predstavlja poseban značaj u srednjovjekovnoj evropskoj arhitekturi. Kako bi oživjela tradiciju, mještanka iz Kalesije otvorila je ovu prostoriju u vlastitom dvorištu.
Bosanska soba sa šarenilom nekada je predstavljala spokoj. Za Senadu Aščić iz Vukovija kod Kalesije i danas je tako. Ćilimi, kredenci, staro posuđe, razni predmeti iz ranijeg doba samo su dio onoga što se može ovdje vidjeti. Prikupljanje predmeta je trajalo pet godina, dodajući da je odrasla u takvoj sobi.
„Nije bilo kreveta. Okolo su samo spužve, ćilimi, ponjave i to je to bilo. Samo što nisu bile drvene kašike, ostalo sve je bilo pravo bosansko. Tad sam to zavoljela. Meni je i danas u modi, ja to volim, punim svoju dušu, a ko hoće još da napuni bujrum“, kaže Senada Aščić.
HATIJA MEHMEDOVIĆ, članica Udruženja "Nijemi krik" Kalesija
„Ja ovdje kad dođem kod Senade nemam ni 10 godina, an ne smijem s eu ogledalo pogledati. Baš mi lijepo kao da sam dijete od 10-ak godina.“
HAZIM MALIĆ, član izvorne grupe "Mirsada i jarani"
„Ja sam oduševljen ovom starinom. Što reče Senada, i ja sam odrastao uz ove kredence, sinije, pa me to vrati malo u djetinjstvo, uspomene.“
Dodatno će Senadinu bosansku sobu krasiti umjetničko djelo koje je tokom našeg boravka dobila na poklon.
MUHAMED DŽANANOVIĆ, likovni umjetnik
„Ovo je proizvodnja pekmeza. Pekmez je bosanski brend. Samo se u jednom dijelu BiH proizvodi, to je sjeveroistočna Bosna.“
Svi oni koji žele osjetiti dašak prošlosti dobrodošli, ovdje su dobrodošli, kaže Senada i poručuje da druženje obavezno završava bosanskom sofrom i tradicionalnom muzikom.
