Bosanskohercegovački političari u više su navrata dokazali da im je na prvom mjestu profit, a sve ostalo nižeg reda. Najveće licemjerstvo domaća politika, osobito HDZ-ova pokazala je prigodom usvajanja odluka oko neradne nedjelje. Malo je tema koje su široke za komentiranje kao ne (rad) nedjeljom, no malo je i tema kroz koje se tako jasno ocrtala domaća politika, naoči odana vjeri, nedjelji i uživanju obitelji – sve dok se ne dira u kladionice.

Mnogi mediji danas ovih dana su objavili da se na federalnoj razini uređuje pitanje rada nedjeljom. Zanimalo nas je događa li se možda pravda na razini Federacije, i hoće li konačno odluke o neradnoj nedjelji važiti za sve. Međutim, izvjesno je da će i ovo biti na tragu dosadašnjih i polovičnih rješenja, a kladionice će opet, gle čuda, i u ovoj turi ostati neokrznute.

Naime, na federalnoj razni “neradna nedjelja” tretira se Zakonom o unutarnjoj trgovini, a ne Zakonom o radu kako je trebalo. To praktično znači da će ovaj nacrt zakona, kada i ako prođe, budući da je tek u nacrtu tretirati jedino trgovine, no ne i kladionice.

Nisu tretirane ni sve trgovine

„Nažalost ovim nacrtom zakona ne tretiraju se kladionice, tretiraju se određene trgovine, čak ne sve, recimo prodajne jedinice koje su, prvenstveno u sastavu nekih drugih objekata, kao što su prodajne jedinice u sklopu benzinskih crpki, u sklopu bolnica i slično, cvjećare, pekare, dragstori također, ne ulaze u kategoriju prodajnih jedinica kojima ovaj Zakon omogućava slobodnu nedjelju. Da budem jasan, usvojen je zakon u formi nacrta, što znači da će uslijediti javne rasprave i drugi načini na osnovu kojih je moguće utjecati na sadržaj prijedloga zakona, a ministar mi se čini dosta uključivim i spremnim da čuje sve dobronamjerne prijedloge i mišljenja“, kaže Devedesetkin zastupnik Stipe Tokić.

On vjeruje da je namjera Vlade da bar jedan dan u tjednu omogući određenim kategorijama društva da imaju slobodan dan.
„Ta mjera se odnosi, kao što smo definirali na prodajne jedinice zasad, kroz Nacrt zakona o unutarnjoj trgovini, ne na druge poslovne subjekte. Mislim da se čak uređenje ove oblasti, eventualnog nerada nedjeljom treba uređivati Zakonom o radu FBiH, mogle bi se uključiti i druge poslovne jedinice, ne samo prodajne, ali razumijem namjeru Vlade za sada. Usvojen je nacrt, svakako treba uzeti aktivno učešće u javnim raspravama kako bi se došlo do kvalitetnijeg prijedloga zakona. Već su na samoj sjednici Zastupničkog doma PFBiH iznesene određene zamjerke od strane zastupnika na ovaj nacrt, ali bilo bi neozbiljno da smo srušili nacrt“, zaključuje Tokić.

I Pomakov Petar Galić smatra da vremena za intervenciju ima, no i on ističe da ovaj nacrt ne obuhvaća sve djelatnosti.

„Nacrtom zakona o unutarnjoj trgovini regulirani su uvjeti i način obavljanja trgovačke djelatnosti na prostoru Federacije BiH. Riječ je uistinu o obimnom zakonskom rješenju koji je na prijedlog Vlade Federacije usvojio Zastupnički dom. Budući je riječ o nacrtu zakona, isti nakon usvajanja u Domu naroda ide u javnu raspravu, gdje će svi kojih se ovaj zakon dotiče imati priliku intervenirati na sami tekst. Najviše interesa i zanimanja u samom zakonu svakako je bilo oko neradnog dana na trgovce, kao i za ostale djelatnosti, posebno za kladionice. Nadam se kako će uskoro doći do izmjena Zakona o radu, koja će tretirati i ostale djelatnosti kada je riječ o neradnoj nedjelji, a sudeći po raspravi, to je intencija i većine zastupnika“, kaže zastupnik Pomaka Petar Galić.

Dakle, da bi se tretiralo neradnu nedjelju na valjan način i uredilo rad nedjeljom u cjelini nije dovoljno mijenjati zakon o trgovini. Ključan je Zakon o radu.

„Neradne dane treba tretirati Zakonom o radu, ne o unutarnjoj trgovini. S ovime, u slučaju usvajanja u ovakvom tekstu, neće raditi samo trgovine, dok će kladionice primjerice, raditi neometano. Ne samo to, usvajanje ovog teksta ne znači da djelatnici neće raditi nedjeljom, nego samo da neće trgovine raditi, a vlasnici će djelatnike moći iz trgovine preusmjeriti, npr., u skladište. Sve ovo skupa, razlog je zašto ja osobno nisam podržao ovakav Nacrt zakona o unutarnjoj trgovini i zašto ćemo se aktivno uključiti u definiranje prijedloga“, kaže HRS-ov Slaven Raguž.

Raguž naglašava da je sustav unutarnje trgovine potrebno urediti i uskladiti sa suvremenim funkcioniranjem i okolnostima tržišta, ali u cilju zadovoljavanja potreba tržišta, a ne interesa najjačih igrača na tržištu. „Stavka o neradnoj nedjelji je najočigledniji primjer koji to potvrđuje“, zaključio je.

Šta je uradio Mostar?
HDZ BiH prvo je sa SDA partnerom u Mostaru napravio terensku nepravdu odlukom o neradnom danu, zatvorivši male trgovine glavninom, pa praktično nedjeljom možete jedino u kladionicu, no ne i po kruh.

Ostavili su otvorene i benzinske crpke, koje su se u međuvremenu, a sukladno potražnji pretvorile u diskonte. Lokalna vlast se pravdala da zbog viših federalnih propisa ne može nedjeljom zatvoriti kladionice, a federalna se, kako čitamo, obraća pogrešnom zakonu, barem kada je u pitanju rad i nerad nedjeljom za sve. Mostarska odluka nikada nije uređivana, premda je automatski po donošenju iziskivala izmjene.

„Zabrana rada nedjeljom, odnosno jednog dana u tjednu imala je negativne učinke na rad djelatnika benzinskih crpki koji sad imaju povećan obim posla. Ova odluka je crpke pretvorila u supermarkete. S obzirom da se ova odluka najviše odnosi na velike trgovačke centre kojima je djelatnost trgovina, trebali smo Odlukom obuhvatiti i poslovnice kladionica, odnosno zabraniti im rad. Znam da je to federalna nadležnost, ali ista je vladajuća koalicija na ove 2 razine i da je postojalo volje, našao bi se način“, komentira HRS-ov vijećnik Silvio Bubalo.

Nevisna Boška Ćavar smatra da rad nedjeljom treba adekvatno platiti.

„Rad nedjeljom se mora urediti na način da svaki poslodavac može odrediti radno vrijeme kako odgovara poslodavcu. Drugo, poslodavac mora biti pod nadzorom Porezne uprave i ostalih organa te poštovati Zakone kojima se propisuje naknada za prekovremeni rad i rad nedjeljom i praznikom. Ne može zakonodavac zabraniti nekom da radi ali ga visokim kaznama može natjerati da plati sve što zakon propisuje. Mnogo žena ostaje van skupine trgovaca koji bi u ovom slučaju zakon oštetio“, smatra Ćavar.

Najveći apsurd Mostaru se dogodio oko dočeka Nove godine, kada su gradu promakle tisuće maraka budući da je doček padao nedjeljom, a u odluci nije navedeno da u iznimnim prilikama gradonačelnik ili nadležna služba mogu donijeti odluku da se neka nedjelja – jedna u par godina, ako je u interesu lokalne zajednice – radi, a što bi rekla Ćavar i adekvatno plati, što je posve razumno.