Određeni poslodavci kažu da već  zapošljavaju migrante. U jednoj firmi radi  20 kolega iz Bangladeša, i oni kako kažu nikome nisu oduzeli radno mjesto nego su zamijenili domaću radnu snagu koja je otišla u Austriju, Njemačku ili druge zemlje.

Studija IOM-a koja je obuhvatila tri sektora u Bosni Hercegovini pokazala je veću potrebu zapošljavanja migranata u sektoru građevinarstva, poljoprivredi i turizmu.

– Radili smo istraživanja u suradnji sa šezdesetak tvrtki u BiH i rezultati su pokazali da ćemo u sljedećih pet godina trebati više od 20.000 stranih radnika ne samo u ova tri sektora, nego i u sektoru drvne industrije i kemije, rekla je Maja Savić Bojanić iz ove organizacije na konferenciji “Prepoznajmo potencijal radnih migracija u BiH: Dokazi i naredni koraci”, koju je organizirala Međunarodna organizacija za migracije (IOM).

Predsjednik Skupštine tvornice namještaja “Standard” iz Prnjavora Edin Dacić ocijenio je kako je dobro da je zapošljavanje migranata izazov koji je prepoznat i da je ova tvornica već 2007. godine pokušala dovesti ljude iz Kine da rade, piše Indikator.

– Mi već zapošljavamo migrante i 20 kolega iz Bangladeša, i oni nikome nisu oduzeli radno mjesto nego su zamijenili domaću radnu snagu koja je otišla u Austriju, Njemačku ili druge zemlje, naveo je Dacić, koji tvrdi da ih migranti ne koštaju ništa manje te kako dobivaju minimalac, a plaćeni su im smještaj, porezi i doprinosi.

Šef Misije IOM-a za BiH i regionalni koordinator za zapadni Balkan Laura Lungaroti rekla je kako treba sagledati socio-ekonomsku ulogu migranata, kada je se radi o društvu i gospodarstvu u BiH.

– Mora se sagledati koje su to efikasne migrantske i druge politike koje se moraju istražiti i provesti ovdje kako bi migrante integrirali u ovo društvo i iskoristili njihov puni potencijal, naglasila je Lungaroti. Ona je utvrdila kako postoji velika potreba za radnom snagom u BiH i u turizmu, IT sektoru, građevinarstvu, zdravstvu, ali da se mora napraviti sustavna organizacija radnih migracija kako bi se na pravi način omogućila inkluzija ovih osoba u društvo.

– To će biti tema dijaloga u narednom razdoblju gdje želimo omogućiti kreiranje pravih politika i intervencija kojima će se ne samo smanjiti jaz u ovoj oblasti, nego i napraviti prava rješenja kojima će se omogućiti pravo djelovanje, rekla je Lungaroti.

Ona je dodala kako su pozitivni primjeri drugih zemalja bilateralni sporazumi za zapošljavanje migranata, te kako se treba uskladiti legislativu koja je dobra za zemlju i pouzdana za migrante.