Zbog emitiranja muzičkog spota, u kojem pjevačica u ulozi učiteljice drži nastavu maloljetnicima u osnovnoj školi, penje se na stol, skida odjeću i uz erotske plesne pokrete dijeli slatkiše učenicima, Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine (RAK BiH) kaznila je jednu televiziju sa 1.000 eura.

I to nije jedini primjer gdje su televizije u BiH sankcionirane, jer su emitirale sadržaj koji promovira ili čak veliča korištenje narkotika, nošenje oružja, nasilje nad ženama i slično kršeći zakon koji to izričito zabranjuje, piše Radio Slobodna Evropa.

Jedan javni RTV servis kažnjen je dva puta u proteklih pet godina, jer je u dnevnom terminu, bez istaknute grafičke oznake za dobnu granicu, emitirao neprikladne filmove.

Obrazlažući svoju odluku RAK BiH je naveo da su krupnom kadru jednog filma prikazane muške genitalije, a u drugom scena oralnog seksa, uz brojne vulgarne izraze, psovke i “seksualne konotacije”, te scena iz striptiz kluba, a javni servis je zbog toga kažnjen s ukupno 2.000 eura.

Druga, privatna televizija je opomenuta, jer je u dnevnom terminu emitirala film u kojem muškarac udara i pokušava ubiti ženu, uz scene konzumacije droga, iako je tokom trajanja filma bila istaknuta oznaka “16+”. Takvi sadržaji mogu se emitirati tek poslije 22 sata.

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) BiH je u svim slučajevima ocijenila da su “u pitanje dovedeni dobrobit i dostojanstvo djece i maloljetnika”.

U Bosni i Hercegovini posluje oko 150 radijskih, te više od 110 televizijskih stanica, a pravila emitiranja određena su Kodeksom čije poštivanje prati RAK BiH. Ako se u određenom sadržaju, uključujući i muzičke spotove, utvrdi nepoštivanje kodeksa, RAK BiH može izreći novčane kazne ili opomene.

Agencija ne može cenzurirati neki sadržaj, a izričito je zabranjeno emitiranje programa koji sadrži brutalno i ekstremno nasilje i pornografski sadržaj. Reality i pseudoreality programi se mogu emitirati u BiH isključivo od ponoći do šest sati ujutro.

Agencija djeluje, uglavnom, po prijavama gledatelja, a u proteklih pet godina izrečeno je isto toliko novčanih kazni i jedna opomena.

U posljednje dvije godine nije zaprimljena nijedna prijava zbog emitiranja muzičkih spotova i žalbe su se odnosile, uglavnom, na neprimjerene sadržaje u filmovima ili emisijama. Jedna televizija je kažnjena zbog izrečenih stavova direktora jedne tvornice na račun žena koje koriste trudničko ili porodiljsko odsustvo.

“Ogledalo društva”

Jedan roditelj iz Sarajeva kaže za Radio Slobodna Evropa da svom sinu “ne može izbiti iz glave” pjesmu koju svakodnevno čuje iz kafića u prizemlju zgrade.

“Taj video mu iskače među prvim kad upali YouTube. Kako djetetu od pet godina objasniti zašto je kokain ‘ružna riječ’? On to ne može shvatiti. Pokušali smo s razgovorom, kažnjavanjem i – ništa. Kad ode na fudbal vidimo da i druga djeca znaju istu pjesmu”, priča Almir R. (identitet poznat redakciji).

Psiholozi upozoravaju da na razvoj djeteta utječu i mediji i roditelji i okruženje.

“Djeca su vosak i oblikuju se prema modelu koji im mi pružamo. Ako rastu u okruženju gdje se čitaju knjige i ona će čitati knjige. Ako smo stalno na telefonu, ono će posegnuti za telefonom, a tamo su im uzori tzv. jutjuberi koji promoviraju nasilje, a ne pravilan razvoj”, kazao je Bojan Džilit, psiholog i sudski vještak.

Iz RAK-a BiH su naveli da su videospotovi sadržaji koji su umjetnički, te da bi kreativni mediji trebali imati slobodan prostor za inovacije.

“Ali, je zabranjeno pružanje sadržaja u kojima se ponižava, zastrašuje ili promoviraju predrasude i netolerancija na osnovu spola, rase, etničke pripadnosti, nacionalnosti, seksualne orijentacije, rodnog identiteta itd.”, kazali su iz RAK-a.

U Bosni i Hercegovini ne postoji strukovno tijelo koje daje preporuke za klasifikaciju ili koje klasificira sadržaje u pogledu njihove podobnosti za maloljetnike i RTV stanice su dužne prije emitiranja same pogledati sve sadržaje.

Regulatorna agencija ne može cenzurirati ili zabraniti pružanje nekog sadržaja.

Amir Misirlić, novinar, tekstopisac i autor nekoliko knjiga o muzičkoj sceni u BiH, podsjeća da su u vrijeme bivše Jugoslavije postojale komisije koje su određivale na koje albume i singlove će se plaćati “porez na šund”.

On ne vidi smisla cenzuri iz vremena Jugoslavije, ali ni u današnjem kažnjavanju emitera, “jer koji to mladi danas sjede i gledaju televiziju”.

“Neko će pjevati o prostitutkama, narkoticima, oružju, kriminalu samo ako mi to kao društvo smatramo prihvatljivim. Da mi ne živimo u takvom okruženju, onda takve pjesme ne bi imale prolaz i bile toliko popularne”, kazao je Misirlić.

On kaže da je ušao na Facebook profil mladića, kojem se sudi, jer je ispred zgrade Predsjedništva BiH u centru Sarajeva automobilom pregazio i ubio dvije djevojke, te da je na njegovom profilu vidio videozapise u kojima taj mladić “vozi 200 na sat”.

“Veći problem od toga je kad pročitate komentare ispod tih videa u kojima mu drugi čestitaju i dive se tome. Nije dovoljno da je nešto zabranjeno zakonom, to bi moralo biti i društveno neprihvatljivo”, kaže Misirlić.

Može li se regulisati internet?

Što se tiče online medija, iz Ureda ombudsmena za ljudska prava BiH navode da je tu davno uočen problem, jer u BiH postoji samo Vijeće za štampu koje se, međutim, bavi samoregulacijom, odnosno medijima je ostavljena slobodna volja da objave, uklone ili isprave neki sadržaj.

“Nama se obraćaju roditelji djece, jer su vidjeli neki sadržaj na portalima ili, naprimjer, na Facebooku. Mi se naravno uključimo, ali je naš savjet da to moraju prijaviti policiji. Ako su građani nezadovoljni reakcijom nadležnih, onda se mi uključujemo. Naši MUP-ovi uglavnom odgovaraju i nekad se ispostavi da je u pitanju krivično djelo”, kazala je Aleksandra Marin-Diklić, pomoćnica ombudsmena za pitanje zaštite djece.

U BiH trenutno nema nijedna registrirana platforma za dijeljenje videosadržaja, nad kojom bi Regulatorna agencija za komunikacije imala nadležnost.

Ako govorimo o YouTube platformi, nadležnost ima irski regulator koji može poduzeti odgovarajuće mjere zaštite maloljetnika i općenito gledatelja.

Zakonodavstvo Evropske unije, koje bi trebala usvojiti i BiH, predviđa da takve online platforme kao i društvene mreže moraju imati mehanizme putem kojih gledatelji, uključujući i one iz BiH, mogu prijaviti ili naznačiti štetni sadržaj.