Poskupljenja su stigla, ali ne i povećanje plata. Ona minimalna u Federaciji za sada ostaje na istom nivou. A obećanja o hiljadu maraka, planovi, a posebno realizacija - ostavljeni su za drugu polovinu godine. Do tada mjere pomoći kroz zaključavanje cijena i uredbe za poslodavce, ali na dobrovoljnoj bazi. Iza nas je godina izazova, a za ovu je obećan značajan napredak u finansijskom sektoru. Ostaje nada, a realizaciju ćemo pratiti.
U ekonomskom smislu, godina iza nas bila je izazovna za mnoge građane. Stalan rast cijena životnih namirnica nije pratio značajniji rast penzija i socijalnih davanja. Kada je u pitanju minimalna plata, u Federaciji ona iznosi 596 maraka. Imajući u vidu da je sindikalna potrošačka korpa gotovo tri hiljade, logično pitanje - kako preživjeti?
„Mi imamo situaciju da je odluka o minimalnoj plati 596 maraka. 40, 50, 60 i 70 posto radnika je ovom odlukom pokriveno. Postavlja se pitanje ko će da radi za 596 maraka“, navodi Mehmed Avdagić, predsjednik Sindikata PPDIVUTBiH.
Reklo bi se, radi ko mora. No, da je situacija ozbiljna, svjesni su i poslodavci i Vlada. Pa, ipak, od ranije najave da će minimalna plata u 2024. biti 1.000 maraka, nema ništa. Odluka je prolongirana, pa je, umjesto usvajanja seta fiskalnih zakona, koji bi omogućili rast plata, a smanjenje poreza i doprinosa, donesena uredba o pomoći poslodavca radnicima. Do 30. juna 2024. godine, bez uplate poreza, poslodavci radnicima mogu isplatiti do 2.520 maraka pomoći.
„Moramo biti odgovorni prema fondovima, prema državi. Fiskalizacija u realnom vremenu je ključ namirivanja budžetskih rupa koje će nastati smanjivanjem doprinosa. Ne želimo dovesti nikoga u pitanje kad govorimo o tome. Želimo da osiguramo stabilan budžet“, kategoričan je premijer FBiH Nermin Nikšić (SDP)
Prema riječima SBiH-ovog Admira Čavalića, propustili smo čitavu godinu: „Još žalosnije je što ćemo možda propustiti 2024. godinu. Imamo tu uredbu koja traje 6 mjeseci, nakon toga ide pauza, nakon toga lokalni izbori. Treba nekih 6 do 12 mjeseci da se Porezna uprava prilagodi za sve navedeno. Tako da možda ćemo tek do dočekati 2025.“.
Priču o rastu najniže plate pratio je rast broja građana na listama narodnih kuhinja. Tako je u ovoj godini broj korisnika koji se hrane u nekoj od narodnih kuhinja u BiH dostigao 19.000. Za mnoge građane ovo je jedini obrok. S druge strane, svjesni da su cijene proizvoda visoke, u Federalnom ministarstvu trgovine odlučili su se na akciju zaključavanja cijena 40 proizvoda.
„Ona traje od 15.12. do 15.3 i nastavljamo dalje tu priču, jer je borba za standard naših građna kontinuirana, a ne nešto što je ad hoc ili kampanja“, poručio je ministar trgovine FBiH Amir Hasičević (NS).
Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da su cijene trebale biti ograničene mnogo ranije i na mnogo ozbiljniji način: „Cijene određenih proizvoda svih kategorija, a ne po dobroj volji trgovaca. Nisu ni to učinili. Trebali su istvoremeno rasteretiti poslodavce fiskalnim reformama. Ni to nisu učinili. U suštini, ono što su vlasti prethodnih mjeseci obećavale da će učiniti, dobar dio toga, da je učinjen, dao bi rezultate“.
Hoće li ova i druge odluke Vlade dati rezultate te poboljšati standard građana, znat ćemo polovinom godine. Podsjetimo i da je Vlada utvrdila prijedloge dva zakona kojim se uređuje oblast poticanja razvoja male privrede i poduzetnička infrastruktura te ih uputila u parlamentarnu proceduru. To znači da će se za razvoj malih i srednjih preduzeća izdvajati ukupno jedan posto iz budžeta Federacije. Osim toga, za subvenciju dijela kamata malih i srednjih preduzeća te obrta izdvojeno je milion i 800 hiljada maraka. Jasno, pred vladajućom koalicijom mnogo je posla, jer samo na evidenciji Federalnog zavoda za zapošljavanje nalazi se oko 270 hiljada nezaposlenih osoba.
