Nakon što je Sud BiH potvrdio optužnicu protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, i Miloša Lukića, v.d. direktora "Službenog glasnika Republike Srpske", slijedi faza u kojoj se mogu podnijeti prigovori, a u kojoj je i dalje moguće da optužnica "padne", što je malo vjerovatno.

Izvor Ljudski.ba blizak pravosuđu kaže da je vjerovatnija opcija da se već početkom oktobra zakaže ročište na kojem će se Dodik i Lukić izjasniti o krivici, a nakon toga da se krene u postupak i iznošenje dokaza jedne i druge strane.

Postoji i opcija da se Dodik ne odazove pozivu Suda BiH što bi moglo rezultirati njegovim privođenjem. Realnija opcija je da Dodik iskoristi sudnicu da i dalje negira Sud BiH i nastavi priču o političkom progonu.

Miloš Bukejlović, ministar pravde Republike Srpske kaže da tek nakon odlučivanja o prethodnim prigovorima počinje faza krivičnog postupka, koja je od suštinskog značaja.

On je pojasnio da se tek na glavnom pretresu razmatra postojanje krivične odgovornosti, prije svega postojanje krivičnog djela u konkretnom slučaju, kao i osnovanost i zakonitost subjektivnih i materijalnih dokaza, između ostalog i pitanje postojanja imuniteta kod postupanja predsjednika Republike Srpske.

U Republici Srpskoj, i juče, kao i prethodnih mjesec dana, isticali su da je optužnica protiv Dodika politički čin i progon, te da ono što rade Sud i Tužilaštvo BiH nema veze sa pravom i pravdom.

Tako Bukejlović smatrada je Dodik postupio u skladu sa Ustavom Republike Srpske i da je samo vršio svoju Ustavom propisanu dužnost i obavezu.

Podsjećanja radi, Sud BiH potvrdio je optužnicu Tužilaštva BiH protiv Dodika i Miloša Lukića, v.d. direktora "Službenog glasnika RS". Prvobitno, Tužilaštvo BiH optužnicu je podiglo 11. avgusta zbog neizvršavanja odluka Kristijana ŠmitaSU i poslalo Sudu BiH na odlučivanje. Sedam dana kasnije, odnosno 18. avgusta, Sud BiH je optužnicu vratio na doradu, a nakon toga je 11. septembra potvrdio.

Tužilaštvo Dodika i Lukića tereti za kršenje člana 203 a stav 1 Krivičnog zakona BiH. Taj član Krivičnog zakona BiH upravo je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, i te njegove izmjene nisu objavljenje u "Službenom glasniku Republike Srpske".