U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa (RSE) razgovaralo se o tome zašto države zapadnog Balkana skreću udesno i da li to može izazvati nove tenzije u regionu. Sagovornici su bili Hrvoje Klasić, istoričar iz Zagreba, i Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost iz Berlina.

Milorad Dodik je tigar od papira, to međunarodna zajednica zna, a mislim da i on zna. Kad god on jako zaprijeti, nakon toga se ništa ne dogodi. Tako je zaprijetio da će uhapsiti visokog predstavnika ako dođe na područje Rs, pa, kad je ovaj sutradan došao, ništa se nije dogodilo. Mislim da je stvar vrlo jednostavna. Nitko ne bi podržao secesiju Rs, a ona sama živjeti ne može, smatra Klasnić.

Istiće da bi bila okružena Hrvatskom i Federacijom BiH, a ekonomski je u puno težoj situaciji nego Federacija koja ne stoji najbolje. A vojno nisu sposobni ništa napraviti.

Naravno da nas ta retorika podsjeća na devedesete, ali ovo nisu devedesete. U regiji je puno zemalja članica NATO saveza. Srbija sigurno ni na koji način ne bi mogla, niti htjela pomoći u bilo kakvim secesionističkim zahtjevima između ostalog zbog toga što u vlastitom dvorištu imaju problem Kosova koji bi im se u tom slučaju obio o glavu.

- Ni meni se ne sviđa toleriranje retorike Milorada Dodika i Aleksandra Vučića bez obzira što danas Srbija nema velike mogućnosti da našteti okolnim zemljama kao što je to mogla devedesetih. Ali ta retorika stvara nervozu i napetost i podstiče ljude da odlaze, kaže klasnić.

Ključno je pitanje zašto onda popuštaju Dodiku i pokušavaju da smanje ovlašćenja visokog predstavnika?

- Ja stvarno nisam niti političar, niti sam u Europskoj uniji, mogu se samo jednako kao i vi čuditi. Ali mene više čudi što se tolerira Aleksandar Vučić. On i njegovi mediji i dalje slave pobjede Rusije u Ukrajini. Meni je puno problematičniji stav Pariza i Berlina prema Vučiću, nego prema Dodiku. Onog trenutka kada bi se prema Vučiću zauzeo oštriji stav - sigurno bi splasnula i retorika Milorada Dodika, smatra Klasić.

Prema mišljenju Ćerimagića Brisel je mišljenja da Ured visokog predstavnika sa svojim bonskim ovlastima nije kompatibilan sa članstvom Bosne i Hercegovine u Evuropskoj uniji i da na putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji bonske ovlasti moraju biti smanjene. Posljednjih sedmica pokrenuta je rasprava od strane nekih članica Europske unije, prije svega Francuske, o tome šta je budućnost bonskih ovlasti i kako treba da budu korišćene. Povod je bila činjenica da su posljednjih godina visoki predstavnici počeli ponovo da koriste bonske ovlasti često bez konsultacija sa svim zemljama Evropske unije, a ponekad i uprkos protivljenju pojedinih zemalja.

-  Francuska, recimo, smatra da korišćenje bonskih ovlasti nije riješilo probleme u Bosni i Hercegovini. Naprotiv, ponašanje Milorada Dodika postalo je još gore. Međutim, problem je u tome što ni Evropska unija, ni NATO, ni Ured visokog predstavnika nemaju odgovor na urušavanje institucionalnog okvira Bosne i Hercegovine što je kada pročitate Deklaraciju Svesrpskog sabora u stvari zajednička agenda Beograda i Banje Luke, istakao je Ćerimagić.

Dakle, ne secesija Rs, to ne stoji u toj deklaraciji, već urušavanje svih onih institucija koje su izgrađene u Bosni i Hercegovini od 1996. godine do danas.

Upitno je i zašto  onda razmišljaju o tome da popuste Dodiku u trenutku kada Beograd i Banja Luka najavljuju urušavanje institucija, a visoki predstavnik bi korišćenjem bonskih ovlašćenja mogao to da spriječi?

Ćerimagić dio razloga vidi u posjeti Vučića Parizu aprila ove godine i za njegove razgovore sa Makronom, a znamo da se i Dodik u to vrijeme sastao sa savjetnikom predsjednika Makrona. Možda tu treba tražiti korijene francuske inicijative. Međutim, ukoliko bi Beograd i Banja Luka zaista krenuli da ruše institucije Bosne i Hercegovine, sam visoki predstavnik to ne može zaustaviti.Zato je i dalje ključna uloga SAD-a.

- SAD imaju svoje kalkulacije s obzirom da nisu u institucijama Evropske unije koje upravljaju procesom proširenja i pregovora o članstvu u Evropskoj uniji. Podrškom OHR-a Vašington vidi način za održavanje svog uticaja u Bosni i Hercegovini.

Klasić dodaje kako bi bilo pošteno da kažemo da Bosna i Hercegovina ne funkcionira ne samo zbog Dodika i Vučića, nego i zbog političara SDA i HDZ-a. Ne radi se samo o tome što bi htio Milorad Dodik, odgovornost je i na građanima i političarima cijele Bosne i Hercegovine.