Odjel za branitelje HVO-a i Domovinskog rata Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH reagirao je u petak navečer na najavu akcije "Ne u naše ime - 30 godina od ratnog zločina u Ahmićima".

Iz ovog odjela su izrazili "veliku razočaranost ponovnog negiranja, obezvrjeđivanja i prešućivanja hrvatskih žrtava u brojnim ratnim zločinima u Domovinskom ratu u Bosni i Hercegovini" baš onako kako se, kako su naveli, "sustavno negiraju ratni zločini Armije BiH od strane političkih, izabranih i imenovanih dužnosnika bošnjačkog naroda".

"Naravno da ni za jedan ratni zločin nema opravdanja i svaki ratni zločin zaslužuje najoštriju osudu, svaki zločin je zločin i od svakog normalnog čovjeka mora biti osuđen ali takav odnos i pristup mora biti jednak kod svih počinjenih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, a ne samo kod nekih", naveli su u priopćenju.

I ovom su prilikom iskazali najdublji pijetet prema svim nedužno stradalim Bošnjacima u Ahmićima te su izrazili najiskreniju sućut svim obiteljima ubijenih u ovom ratnom zločinu.

"Kako ste iznijeli u najavi ove vaše akcije, dva su bivša predsjednika RH javno se ispričala za zločin u Ahmićima, ali na isti dan dogodio se i monstruozni ratni zločin nad 16 civila 6 zarobljenih vojnika u Trusini za koji na žalost nikada nismo mogli čuti da je bilo tko od dužnosnika bošnjačkog naroda ispričao se i osudio ratne zločine postrojbi Armije BiH počinjene nad toliko nedužne djece, žena, staraca i zarobljenih vojnika HVO-a", dodaje se.

Također stoji kako se, pored navedenog, monstruozni ratni zločini negiraju te se nazivaju sporadičnim incidentima.

"U sukobu Armije BiH i HVO-a u ratnim zločinima je ubijeno oko 1600 Hrvata, od kojih su 1088 bili civili. Za 331 logor, od kojih je samo na području Središnje Bosne bilo čak 238 i kroz koje je prošlo skoro 15.000 Hrvata, od kojih 10.000 civila i 5.000 vojnika i u kojima su zatvarani i najokrutnije mučeni muškarci, žene i djevojke silovane i ubijani hrvatski civili i zarobljeni vojnici, bošnjački politički predstavnici kažu da su to bili samo sabirni centri, čime ne samo da umanjuju hrvatsku žrtvu, već joj se javno izruguju. U ovim logorima ubijena su 662 Hrvata", poručili su iz Odjela za branitelje HVO-a i Domovinskog rata.

Još su podsjetili na zločine Armije BiH u Vitezu, gdje je u vrijeme primirja u jednom danu na dječjem igralištu ubijeno osmero hrvatske djece, zatim na zločin u Grabovici, Križančevom selu, Buhinim kućama, u Trusini kod Konjica, na Uzdolu kod Prozor-Rame, Doljanima kod Jablanice, Varešu u općini Kakanj, Zenici, općini Žepče, Travniku, Kiseljaku, Fojnici, Busovači, Bugojnu.

Kazali su još kako je, pored pobrojanih, poduži broj i drugih ratnih zločina Armije BiH nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

"Slušajući vaš narativ o bošnjačkoj žrtvi u BiH, uviđamo da nećete podići glas i prosvjedovati zbog svih ovih zločina nad Hrvatima, djecom, ženama, starcima i zarobljenim vojnicima HVO-a, koje su počinili pripadnici Armije BiH, jer oni za vas očito ne postoje, ili ih namjerno prešućujete", dodali su.

Upitali su još zašto nitko nije odgovarao nad progonom oko 170.000 Hrvata s prostora pod kontrolom Armije BiH, navodeći činjenicu da je tek oko 50.000 Bošnjaka protjerano s prostora pod kontrolom HVO-a.

"Za ratni zločin u Ahmićima, kako ste i sami naveli, osuđeni su predstavnici hrvatskog naroda, a hoćete li nekoga upitati kako to da za najveći broj od gore pobrojanih najtežih ratnih zločina nitko nije ni optužen, a samim time ni osuđen, a morao je biti ako već tražite pravdu za žrtve ratnih zločina u BiH", istaknuto je.

Također su upitali zašto ne organiziraju prosvjed u Sarajevu gdje se "ni 27 godina od završetka rata, na zahtjev legitimnih predstavnika, udruzi HVO-a ne dopušta izgradnja primjerenog spomenika i na primjerenom mjestu za preko 100 pripadnika HVO-a koji su život položili u obrani Sarajeva".

"Ova vaša najava akcije i prosvjeda 'Ne u naše ime - 30 godina od ratnog zločina u Ahmićima' i koliko čujemo najava zahtjeva preimenovanja nekog trga u Zagrebu po žrtvama iz Ahmića, duboko je povrijedila obitelji ubijenih Hrvata u ratnim zločinima Armije BiH, jer vaše ignoriranje  prešućivanje i obezvrjeđivanje tolikih ratnih zločina Armije BiH ovim prosvjedom, je uvreda za svaku hrvatsku žrtvu, njihove preživjele članove obitelji, hrvatske branitelje i cjelokupan hrvatski narod u Bosni i Hercegovini", dodaje se.

Na kraju su tražili da organizatori odustanu od svoje planirane akcije prosvjeda te da prvo isto učine u Sarajevu, tražeći ispriku za sve nevine i u ratnom zločinu pobijene Hrvate od najviših političkih autoriteta bošnjačkog naroda.

"Kada to dobijete u Sarajevu, onda možete tražiti i u drugim mjestima nešto slično, ali ne smijete s uma skinuti činjenicu da je broj Hrvata ubijenih u ratnim zločinima Armije BiH, kao i sam način izvršenja najmonstruoznijih i ritualnih zločina Armije BiH, nemjerljiv s onim što su učinili pripadnici HVO-a, i da ih nikako ne možete izjednačiti, a najmanje je što možete učiniti je da tolike hrvatske žrtve ratnih zločina Armije BiH ne smijete prešutiti, ignorirati i obezvrijediti, te svojim djelovanjem poniziti toliku žrtvu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Na prešućivanje, ignoriranje i obezvrjeđivanje tolike žrtve hrvatskog naroda, a posebno one podnesene u najtežim ratnim zločinima Armije BiH, nema nitko pravo na ovom svijetu pa ni vi niti vaše organizacije u čije ime nastupate", zaključeno je, između ostaloga, u priopćenju.