Republička komisija za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske donijela je rješenje po kojem Ranko Bošnjak nije u sukobu interesa, zbog toga što je istovremeno bio gradski odbornik i direktor firme „Monting energetika“, koja je poslovala sa Gradom Trebinjem u vrijednosti većoj od 30.000 maraka.

Direkt je otkrio kako je odbornik Ranko Bošnjak glasao za Odluku o načinu finansiranja reflektora na stadionu „Police“ u Trebinju, da bi nedugo nakon toga njegova firma bila dio pobjedničkog konzorcijuma na tenderu za poslove ugradnje reflektora. 

Transparency international Bosne i Hercegovine (TI BiH) u julu prošle godine prijavio je odbornika Bošnjaka Republičkoj komisiji za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti RS. Uporište prijave bilo je to što Zakon o sprečavanju sukoba interesa RS jasno kaže da izabrani predstavnici ne mogu biti članovi uprave ili direktori privrednih društava koja posluju sa organom vlasti Republike ili jedinice lokalne samouprave u vrijeme dok oni vrše javne funkcije, a ako je vrijednost posla veća od 30.000 KM.

U slučaju odbornika Ranka Bošnjaka vrijednost posla jeste bila viša od tog iznosa, a on je bio direktor firme „Monting energetika“.

Komisija je postupak pokrenula početkom avgusta prošle godine te zatražila izjašnjenje od odbornika Bošnjaka, koje je stiglo tek 1. novembra.

Nakon prijave Komisiji, Ranko Bošnjak je direktrosku poziciju u "Monting energetici" prepustio svom sinu Bojanu, a on je ostao na mjestu zamjenika direktora.

Time je otklonio protivpravno stanje koje je bilo i povod za prijavu Komisiji, ali ne i činjenicu da je ono u trenutku objave našeg teksta i prijave TI BiH postojalo.

Bošnjakov advokat, vidljivo je u rješenju Komisije, praktično priznaje da je postojalo protivpravno stanje zbog koga je Bošnjak prijavljen te naglašava da je ono nakon toga otklonjeno.

„Komisija je zaprimila izjašnjenje po pounomoćniku advokatu Draganu Škuletiću u kojem se navodi da je radi otklanjana protivpravnog stanja koje je dalo povoda pomenutoj inicijativi  preduzeće izvršilo promjenu na mjestu direktora, o čemu su dostavljeni odgovarajući dokazi“, navedeno je u rješenju Komisije.

Da je postojao sukob interesa priznaje i Komisija i naglašava da se Bošnjak više ne nalazi u sukobu. 

„S obzirom na to da se gospodin Bošnjak radi otklanjanja protivpravnog stanja više ne nalazi na mjestu direktora preduzeća, samim tim se više ne nalazi u sukobu interesa“, stoji u rješenju koje je potpisala Obrenka Slijepčević.

U TI BiH nisu iznenađeni odlukom Komisije, jer je, kako navode, ovo samo jedna u nizu odluka ove Komisije koja nema uporište u zakonu.

Srđan Traljić iz ove organizacije upozorava da je pored lošeg zakona vrlo problematična primjena i tumačenje postojećeg zakona od strane Komisije i da je sve dovedeno do potpunog apsurda.

Najavili su i žalbu na ovakvu odluku Komisije.

„Komisija je morala da utvrdi da li je gospodin Bošnjak bio u sukobu interesa u trenutku podnošenja naše prijave. Mi smo prijavu podnijeli nekad u julu prošle godine, a on je tek u novembru obavijestio Komisiju da je napustio poziciju direktora vlastitog preduzeća, tako da je sukob interesa definitivno postojao u trenutku kad smo mi prijavili slučaj. Čekamo odluku Komisije za žalbe“, izjavio je za Direkt Traljić.

On je ukazao i na manjkavosti postojećeg zakona koji reguliše oblast sukoba interesa u Republici Srpskoj, navodeći da je neophodno da entitetski i državni zakoni budu usklađeni.

„Ovdje se radi svakako i o nedostacima zakona na koje često ukazujemo, jer u zakonu stoji da funkcioner ne može biti direktor, član uprave ili nadzornog odbora privatnog preduzeća koje posluje sa državom. Vlasnik preduzeća se ne pominje u zakonu. Komisija se ovdje nije upuštala u utvrđivanje toga kako je ovo preduzeće organizovano, ko je član upravnog, a ko nadzornog odbora i to je posebna priča“, ističe Traljić.

Dodaje da u slučaju zakona iz Republike Srpske nije problematično da sin nekog funkcionera bude direktor preduzeća koje posluje sa državom, dok je na državnom to problem.

„Kada govorimo o nedostacima zakona, ova zabrana javnim funkcionerima da vode privatna preuduzeća koja posluju sa javnim sektorom, na državnom nivou odnosi se i na članove porodice tih funkcionera. U entitetskom zakonu to nije slučaj, tako da nije zabranjeno da sin nekog funkcionera bude direktor preduzeća koje posluje sa državom. Na državnom nivou jeste i mi smo recimo u takvom slučaju podnijeli dvije značajne prijave protiv Nermina Nikšića i Milorada Dodika i čekamo da se donesu odluke. Zbog toga smatramo da svi ovi zakoni treba da budu usklađeni, jer je to važan mehanizam prevencije korupcije“, zaključio je Traljić