TikTok je u BiH je to najpopularnija društvena mreža među mladima, no nju koriste i ljudi srednje dobi.

TikTok koristi i Izeta Osmanović iz Odžaka. I sama kaže da tu ima svega, no njoj služi za zabavu: „Ja sam puno pozitivna osoba i veseljak sam. Bila sam kod sestre i mali meni kaže – tetka, zašto ti sebi ne bih aktivirala TikTok? Rekoh, može. To su meni djeca aktivirala i ja sam neke 3 godine na toj društvenoj mreži, ali tu stvarno svega ima. Tu prvo moraš imati jako dobre živce da ti mogao izaći na kraj sa svijetom. Onaj ti napiše ovo, onaj ti napiše ono...“.

S druge strane, specijalistica psihijatrije i subspecijalistica sudske psihijatrije Maja Blagojević ističe da društvene mreže, posebno kod djece i tinejdžera, utječu na razvoj mozga: „Sam TikTok, a i sve ostale drušvene mreže koje su nam trenutno aktualne i koje se nude, utječu na razvoj mozga, posebno djece i tinejdžera jer u ranim i srednjim 20-im godinama mozak se posebno razvija što je jedan od djelomičnih razloga za pad koncentracije, poremećaj pažnje. Također, utječe i na emocionalni i socijalni razvoj djeteta koji, zapravo, kasnije dovodi do toga da imaju problem u komunikaciji u onom stvarnom životu“.

Doktorica Blagojević kaže za FTV da razni životni problemi izazivaju bježanje u virtualni svijet: „Razlog zašto ljudi bježe u virtualni svijet jeste problem u svakodnevnom njihovom funkcionisanju, različiti porodični problemi, ekonomski problemi, problemi vezani za samu komunikaciju, problemi koji se sve više javljaju, a vezani su za same socijalne odnose i poteškoće u takvom načinu komunikacije“.

Izeta Osmanović je poznata u Odžaku i nerijetko doživi da je ljudi zaustavljaju na cesti. Posebnu pozornost skreće tinejdžerima, no to ju, kaže, nije promijenilo: „Ja njima kažem - nisam ja Šemsa Suljaković ja sam Izeta, ja sam Izeta, ona ista, samo sam ja veseljak“.

Na ovoj društvenoj mreži verbalni sukobi su čest slučaj. Svađe izazivaju posebnu pozornost pratitelja, pa takvi videozapisi donose veći broj pregleda, ali i zaradu.

„Ja sam sinoć igrala sa Roletom, igrala sam 2 meča sa njim - ja sam njega pobijedila tu. Znači, on je poludio. Čuj, mene Izeta pobijedi, halo!“.

Prema posljednjim istraživanjima mladi na internetu dnevno provedu i do 7 sati, a preporuka je da to bude 2 do 3 sata. Sve to vodi ovisnosti o internetu, što je svojevrstan problem, smatra struka.

„Postavlja se pitanje većini koja je preporuka i šta savjetovati. To je umjerenost“, kaže doktorica Blagojević.

Tehnologija se iz dana u dan razvija i napreduje – i treba nam služiti kao olakšanje u svakodnevnim obavezama i komunikaciji, ali treba poslužiti i kao zabava. Međutim, nekontrolisana konzumacija rezultirala je opsesivnim ropstvom u virtuelnom svijetu. Svi oni koji su danas ovisni o internetu bili su nekada uvjereni da se to njima ne može dogoditi. Kao što kaže formula u farmakologiji, svaki lijek izaziva ovisnost zavisno od količine konzumacije. Tako je i s internetom - budite oprezni.