Narodna skupština RS nedavno je usvojila zakone kojima se zabranjuje rad Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, SIPA i VSTV na teritoriji ovog entiteta, a predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik sinoć je potpisao ukaze kojim su navedeni zakoni objavljeni u Službenom glasniku RS.

Do odluke o donošenju ovakvih zakona došlo je, podsjećamo, nakon što je Sud BiH prvostepeno osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Srpske.

Danas su se, nezvanično, pojavile informacije da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine tim povodom poslalo poziv na saslušanje pojedinim ministrima u Vladi RS, premijeru Radovanu Viškoviću, te da identične pozive narednih dana mogu da očekuju svi koji su učestvovali u donošenju i usvajanju navedenih zakona.

Potvrda tih informacija stigla je danas od samog predsjednika manjeg bh. entiteta, kome je, također, upućen poziv na saslušanje.

"Neću ići na njihov politički sud jer Srbi više ne idu na inkvizicije", poručio je Dodik preko društvenih mreža.

Iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, s druge strane, danas je stigla poruka da „pravosudne institucije na nivou BiH vrlo aktivno rade na svim predmetima koji se tiču aktuelne političke situacije”.

"U kontaktu sam sa rukovodstvima Tužilaštva BiH i Suda BiH i svi mi trebamo imati povjerenje u institucije sistema", rekao je Sanin Bogunić, predsjednik VSTV-a.

Postoje li i koji su pravni načini za izlazak iz aktuelne krize, pitali smo za mišljenje profesora ustavnog prava Milana Blagojevića. Prema njegovim riječima, postoje dva moguća pravca pravnog djelovanja nakon usvajanja navedenih zakona u parlamentu RS, a zatim i potpisivanja ukaza od strane Dodika kojima su ti zakoni objavljeni u Službenom glasniku RS.

"Jedan pravni put je krivični progon koji će, vjerujem, uslijediti. To ne prizivam niti želim, ali, naprosto, ima elemenata za krivični progon za počinjeno najteže krivično djelo, ono protiv države. Drugi pravni put je ovo što su uradila ova trojica (Denis Bećirović, Denis Zvizdić i Kemal Ademović) podnošenjem zahtjeva za ocjenu ustavnosti. Taj zahtjev će sigurno biti uvažen jer je očigledno da su ovi zakoni suprotni Ustavu Bosne i Hercegovine", kaže Blagojević za Srpskainfo.

Na pitanje šta će se dogoditi ako Milorad Dodik, nakon odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kaže da to također ne poštuje, Blagojević odgovara da bi time samo nanio dodatnu štetu sebi i drugima.

"Dodik samo množi krivična djela, Bog mu pameti dao. Ovo kažem zato što mu ne želim zlo. Međutim, ovim što radi on pravi zlo i sebi i drugima. Ako ne poštuje odluku Ustavnog suda, onda će ući u još jedno krivično djelo, a to je neizvršenje odluka Ustavnog suda BiH, pa će doživjeti novi krivični progon", navodi Blagojević.

Blagojević, između ostalog, opisuje situaciju iz juna 2023. godine, kada je kao tadašnji savjetnik članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović prisustvovao sastanku na kojem je Dodik rekao da se „sutra donese zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH“.

"Jedini sam na tom skupu, kojem su prisustvovali i Radovan Višković, Željka Cvijanović, Nenad Stevandić, Miloš Bukejlović, rekao da nije politički cjelishodno donositi taj zakon, a osim toga da je taj zakon suprotan Ustavu BiH. Nažalost, nije uvažena moja sugestija i sljedećeg dana je taj zakon donesen. Zašto vam sada ovo govorim? Zato što su time, kao na pladnju, servirali Christianu Schmidtu da uradi sve ono što je uradio poslije toga! Ne samo da nametne da je navodno krivično djelo to ako se ne izvrši njegova volja, već je odmah s tim dao i dopune Krivičnog zakona BiH, ubacivši u član 156. da se krivično djelo napada na ustavni poredak ne čini samo silom ili prijetnjom upotrebe sile, kako je do tada pisalo, nego i na 'drugi protivpravan način'", opisuje Blagojević.

Ističe da je time Tužilaštvo BiH „u ruke dobilo alat“ koji, siguran je Blagojević, i sada koristi.

"Međutim, zabrana rada SIPA i Tužilaštva BiH na teritoriji Republike Srpske po ovim zakonima bi se jednim širim, ekstenzivnijim tumačenjem, mogla tumačiti i kao prijetnja upotrebom sile, pa bi sve i da Schmidt nije umetnuo one riječi, u sadašnjoj situaciji, nakon ovih najnovijih zakona moglo biti krivično djelo napada na ustavni poredak jer, zaista, prijetnja je upotrebe sile ako u zakonu stoji da SIPA ne može da radi na teritoriji RS, a to onda znači da ako ona nešto pokuša silom, mi ćemo joj uzvratiti silom", objašnjava Blagojević.

To bi onda, dodaje on, dalje značilo da SIPA mora prinudno da privodi, a prilikom prinudnog privođenja da joj se suprotstavi MUP RS.

"To je onda ova 'upotreba sile' iz Krivičnog zakona. Koji će načelnik policijske uprave u RS poslati pripadnike naše policije da se suprotstave SIPA? Pa, to je onda još gore i ide se u novo krivično djelo", objašnjava Blagojević.

Na pitanje da li su poslanici vladajuće većine, koji su u Narodnoj skupštini RS glasali za zakone o zabrani rada Suda, Tužilaštva BiH, SIPA i VSTV na teritoriji RS, također krivično odgovorni ili ih štiti poslanički imunitet, Blagojević odgovara da se i na njih odnosi krivično djelo „napad na ustavni poredak“.

"Što se tiče poslaničkog imuniteta u ovakvim slučajevima, po mom mišljenju, on ne može da važi. Ovo što su oni uradili je ubistvo države. Ne možeš pokušati da ubiješ državu, a onda da se zaklanjaš iza poslaničkog imuniteta. Poslanički imunitet ne važi niti treba da važi za ovakve slučajeve", zaključuje Blagojević.