Kompanija HET (Hidroelektrane na Trebišnjici) uništila je oranice u Dabarskom polju i Fatničkom polju kod Bileće puštajući vodu iz novoizgrađenog tunela za dodatnu akumulaciju vode iz Bilećkog jezera, a njihove vlasnike ostavila bez obeštećenja ili sa simboličnim godišnjim rentama za potpuno devastirane parcele, koje su nekada bile obradive, a danas su neupotrebljive.

Ovo tvrde oštećeni mještani i njihov pravni zastupnik, te dodaju da je izgradnji ovog tunela prethodila nepravična eksproprijacija samo nekoliko parcela po cijenama koje su višestruko niže od tržišnih i plaćanjem simboličnih renti, tamo gdje je trebalo da se otkupi zemlja zbog trajne devastacije. 

Tunel za dodatnu akumulaciju je izgrađen prije nekoliko godina, pa je voda koja se kroz njega po potrebi pušta, poplavila polja i odnijela obradivu površinu iz Fatničkog polja u Dabarsko, ostavljajući za sobom kratere koji se više ne daju sanirati.

Ovakva upotreba ostavila je neupotrebljivo polje, a vlasnici nekada obradivih površina nisu obeštećeni, niti su u vrijeme izgradnje tunela bili svjesni da njihove privatne parcele neće biti upotrebljive kada voda poteče kroz njega. Tvrde da su pretrpjeli ogromnu štetu koja se mjeri desetinama hiljada maraka, koje su njima od egzistencijalnog značaja.

Da je izgradnja tunela prouzrokovala štetu na parcelama priznaje i rukovodstvo samog HET-a, što dokazuju brojni sporazumi koje su potpisali sa vlasnicima potopljenih njiva.

“Predmet ovog Sporazuma je naknada štete, koja je pričinjena na zemljištu, a koja je nastala kao posljedica izgradnje tunela Fatničko polje — akumulacija Bileća”, navodi se, između ostalog, u pomenutim sporazumima.

 Prema procjenama vještaka, godišnji prihod po dunumu je bio između 3.000 i 5.000 KM, u zavisnosti od kulture koja se uzgajala.

Vlasnik parcele u Fatničkom polju Neđo Popara kaže da je na njivama u Fatničkom polju prije pomenute izgradnje ubirao velike urode žitarica i povrća, a da sada dobija godišnju naknadu u vidu rente, koja nije ni blizu njene prave vrijednosti. On objašnjava da je potpisao sporazum o ustupanju zemljišta u neznanju i da nije razumio šta će se desiti sa njegovom njivom. Nije znao da će trajno ostati bez njive od koje je živio, a da će dobijati godišnje obeštećenje u visini trećine prosječne mjesečne plate. 

“Dali su mi simboličnu rentu od oko 400 maraka godišnje za šest dunuma zemlje, kao da je na Fatničkom polju pašnjak i neplodno tlo, a ne oranica koja je donosila urod vrijedan između 10 i 15 hiljada KM, od kog smo moja porodica i ja živjeli. Dali su nam da potpišemo sporazume koje nismo razumjeli, niti su nas uputili koja su naša prava ovdje. Zato smo odlučili da ih tužimo i tražimo pravdu pred sudom. Moja njiva više ne postoji, a ta naknada nije ni blizu mog gubitka”, priča Popara.

Slično je i na parceli Zorana Ivkovića u Dabarskom polju. Njegova porodica u ovom polju ima pet njiva, ali rentu od simboličnih 150 maraka godišnje dobija samo za jednu. Za četiri njive ne dobijaju ni to, zato što je na susjednoj njivi pukotina koja im je, prema riječima vlasnika, poslužila kao izgovor da je zemljište tu prirodno popucalo.

Na zahtjeve tužilaca za pravičnu naknadu i obeštećenje, HET je ostao pri svome. U odgovoru na zahtjev za korigovanje visine naknade, koji je pred sudom u Trebinju podnio njihov advokat, naveli su da ostaju pri ponudi koja iznosi 8,60 KM po kvadratu zemljišta bez obzira na klasu i kulturu koja se tu uzgajala.

“Konstatuje se da punomoćnik ranijih suvlasnika nije saglasan sa ponuđenom naknadom za eksproprisano zemljište od strane korisnika eksproprijacije, te predlaže da se u ovom postupku sprovede vještačenje u pogledu cijene eksproprisanog zemljišta ili predmeta i upravna stvar dostavi nadležnom sudu na dalje postupanje”, navedeno je u zapisniku sa suđenja.

Advokat Din Tešić čija je kancelarija specijalizovana za postupke vezane za procjene i eksproprijacije nekretnina kaže da je korisnik nepokretnosti Mješoviti holding “ERS” -MP a.d. Trebinje, ZP “Hidroelektrana na Trebišnjici” a.d. Trebinje, svojim radovima na tunelu na lokalitetu Fatničkog polja izazvao neplodnost dijela polja koje se koristi kao rezervna akumulacija vode koja se potrebi proizvodnje električne energije dalje ispušta u Bilećko jezero.

Cijena ista 16 godina

“Zastupamo veći broj klijenata u postupku eksproprijacije zemljišta oko tunela gdje se protivimo ponuđenoj cijeni od 8,60 KM za kvadratni metar zemljišta. Ova cijena nije korigovana još od 2008. godine i neprihvatljiva je kada se uzme u obzir očigledna inflacija koja je dovela do višestrukog poskupljenja svih roba i usluga u zadnjih 16 godina. Napominjem da je na lokalitetu Bileće neplodno zemljište procijenjeno na 10 KM po kvadratu našim klijentima”, kaže Tešić.

Ističe se do kraja ovog mjeseca očekuje prvo objektivno vještačenje za lokalitet Fatničkog polja. Ističe da je u toku postupka korisnik eksproprijacije, putem svog zastupnika, Pravobranilaštva RS, odbijao da sprovede vještačenje, pa su morali zahtijevati da to naredi sud.