Tone i tone plutajućeg otpada iznad pregradne brane „HE Višegrad“ i lančanice na Drine nisu samo ekološki incidnet u Višegradu i Republici Srpskoj nego i ekološka katastrofa širih razmjera . Ljudska sramota tri decenija iz tri države zatrpava Višegrad a njegovi građani ni krivi ni dužni ispaštaju zbog svega toga.
Plutajuće smeće je kao napast za Višegrađane što se više od njega brane više ih ni krive ni dužne napada. I dok radnici preduzeća „HE na Drini“ svaki radni dan izvuku iz akumulacije višegradske hidroelektrane na Drini stotine i stotine kilograma smeća pristiglog iz 19 opština Srbije, Crne Gore, Federacije BiH i Republike Srpske, novo dolazi s prvim kišama i poplavama.
Ministarstva ekologije tri susjedne države i pored silnih sastanaka i obećanja nisu dosad za više od tri decenije riješile ovaj problem.
"Rješenja su otvaranje regionalne deponije koja je predviđena strategijom upravljanja otpadom BiH, formiranje većeg broja službi po opštinama koje sakupljaju otpad, pooštravanje kaznene politike za ekološke incidente i izdavajanje više novca putem taksi od građana za ovu namjenu", kaže Dejan Furtula iz „Eko-centra „ u Višegradu.
Akumulacija HE „Višegrad“ duga 34 kilometra skoro nikako je neiskorstiva za plovidbu, ribolov, nautičke sportove i turizam uopšte. I sve to zbog plutajućeg otpada.
"Evo imamo jako prometan put iz pravca Sarajeva i Goražda za Višegrad i dalje koji prolazi pored same deponije i svakog proljeća jeseni pa i zime imamo iste scene i ružne kadrove koji se vide u Drini. Primili smo i dosta usmenih pritužbi turista koji ne mogu da vjeruju da je ovako nešto moguće na ulazu u jedno turističko i poznato mjesto", kaže Branislav Andrić iz turističke organizacije Višegrad.
Predsjednik Udruženja za sportski ribolov i ekologiju „Drinska jezera“ Aleksandar Кojić konstatuje da se rijeka Drina pretvorila u međunarodnu deponiju otpada.
„U ovakvoj rijeci prekrivenoj otpadom katastrofa je baviti se sportskim ribolovom i turizmom jer savremeni turista neće da gleda zagađene vodu . Plutajući otpad utiče na mriješćenje ribe, zatim ometa ribolovce da čamcima plove po rijeci a da ne govorimo o brodovima i brodićima. Riobari vole čistu rijeku i prirodu a dočekaje ih ovdje na tone plastike i drveta", dodaje Кojić.
Ozbiljniji projekt vezan za otpad iz evropskih fondova u visini od blizu 100.000 eura dobila je Nevladina organizacija „Eko-centar iz Višegrada.
„Realaizacija projekta kreće u junu ove godine a predviđa praćenje kretanja i stvaranja smeća u Drini i njenim pritokama, registracija kritičnih tačaka i divljih deponija blizu rijeka, čišćenja smeća i edukacje stanovništva kako da recikliraju potrošenu plastiku i druge materijale", kaže Furtula.
A dok se otpad ne ukloni apokaliptične scene iz zelenooke Drine i dalje će dočekivati u Višegradu njene ljubitelje, turiste i dobronamjernike. I to je još jedan dokaz kako je čovjek unakazio prelijepu prirodu.
