Savjetnik predsjedvajučeg Predsjedništva BiH i apelant pred Sudom u Strazburu koji je dokazao diskriminaciju glasača u BiH Slaven Kovačević iznenađen je načinom na koji Visoki predstavnik u BiH doživljava stav Evropskog suda za ljudska prava.
- Gledajući i slušajući visokog predstavnika Christiana Schmidta kako vidi presudu „Kovačević“ i moguća rješenja, nisam mogao vjerovati u količinu neistina koju je on izrekao. On je pokušao opravdati svoje odluke iz oktobra 2022. godine, u vezi izmjena entitetskog ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, te ih staviti u kontekst da se na taj ili sličan način može implementirati presuda „Kovačević“ kroz dodavanje Kluba ostalih u državni Dom naroda, što je apsolutno netačno, smatra Kovačević.
Prema Kovačevićevom mišljenju uvođenje etničkog količnika u popunu Doma naroda F BiH je nastavk diskriminacije građana, a Schmidtu zamjera i konstataciju da aktuelna vlast predstavlja volju birača.
- Nije tačna tvrdnja da je sadašnja federalna vlast izraz demokratske volje građana, kada se 23-27% ili tačno 25 mandata dodjeljuje putem kompenzacijski listi, za koje glasači ne znaju, nisu ih nikada vidjeli, niti su glasali za te liste, već ih sačinjavaju predsjednici političkih stranaka, gdje u pravilu delegiraju sebe ili sebi odane političke kadrove. Ako znamo kako je parlamentarna većina od 53 zastupnika jako tanka, a da se 25 mandata dodjeljuje sa kompenzacijskih listi za koje glasač nisu glasali, onda je sasvim jasno da sadašnja kao i niz prethodnih federalnih vlada nisu izraz demokratske volje građana sa pravom glasa, upravo zbog postojanja kompenzacijskih listi koje su nedemokratsko političko sredstvo, smatra Kovačević.
Razočaran je gostovanjem Schmidta na N1 je je kako kaže vidio da je Visoki predstavnik jedva izgovorio da svi građani moraju imati jednaka prava, što je europski standard i što nedvojbeno znači da svi izbori u Bosni i Hercegovini, bilo za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ili za zakonodavne organe vlasti mora biti tako organizirano tako da se ispoštuje pasivno biračko pravo ili pravo na kandidiranje svakog građanina (iz presuda Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Šlaku i Pudarić), a tek onda se aktivira presuda „Kovačević“ i zaštita aktivnog biračkog prava koja kaže da svi građani moraju moći glasati za svakog kandidata, posebno za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine kroz samo jednu izbornu jedinicu.
