U nedavnom osvrtu na stanje u Elektroprivredi Bosne i Hercegovine (EP BiH), direktor Sanel Buljubašić naglasio je ključne izazove s kojima se ova javna kompanija suočava, posebno u kontekstu proizvodnje električne energije. 

Centralna tema njegovog govora bila je potreba za razvojem hidroelektrana kao vitalnog resursa za buduće energetske potrebe regije.

Buljubašić je istakao da minimalna proizvodnja električne energije u hidroelektranama u narednom periodu mora biti 100 megavata (MW), s posebnim naglaskom na hidroelektrane na rijekama Drini i Bosni. Uprkos izazovima u vezi s ekološkim pitanjima, koje često usporavaju proces izgradnje energetskih postrojenja, direktor EP BiH smatra da bi se izgradnja mogla ubrzati donošenjem posebnog zakonskog okvira, analogno onome što je primijenjeno na autocesti Koridor 5C.

Kritičan je prema trenutnom stanju infrastrukture EP BiH, ističući da su većina postrojenja izgrađena još u prošlom stoljeću, te da je jedina značajna nova investicija u ovom sektoru vjetroelektrana Podveležje snage 48 MW. Naglasio je potrebu za domaćom proizvodnjom električne energije kako bi se smanjila ovisnost o uvozu, posebno nakon što su europski standardi prisilili zatvaranje termoelektrana.

"Poslije rata do danas izgradili smo samo Vjetroelektranu Podveležje 48 MW. I to je sve. Skoro sve ostalo što koristimo je iz prošlog stoljeća. Na svakom sastanku, moje je nastojanje, uvažavajući ekologiju i stavove udruženja građana: Ili ćemo graditi (energetska postrojenja) ili ćemo uvoziti i kupovati električnu energiju. Za opciju sam da trebamo graditi i proizvoditi za vlastite potrebe da budemo nezavisni, bar kada su u pitanju vlastite potrebe i potrošnja", poručio je Buljubašić.

Buljubašić je istakao i koliko je kompleksna izgradnja energetskih postrojenja zbog ekoloških pitanja.

"Mi rješavamo na način da moramo proći od mjesne zajednice, preko jedinice lokalne samouprave, kantona, do Federacije Bosne i Hercegovine. Kada uspijete to završiti, onda se dođe do kreditora koji ponovo pitaju ekologe jer su tamo vidjeli nekog leptira na Vlašiću, koji nije viđen 100 godina i samo su ga vidjeli, nisu ga uspjeli ni fotografisati", naveo je.

Istovremeno, Buljubašić je upozorio na finansijske gubitke EP BiH, koji su prošle godine iznosili 331 milion KM, zbog problema u rudnicima Kreka, Zenica i Gračanica. Ovi gubici dodatno opterećuju kompaniju i postavljaju izazove u financiranju novih investicija.

U svojim zaključcima, direktor je naglasio da su hidroelektrane stabilnije u pogledu proizvodnje električne energije u usporedbi s solarnim i vjetroelektranama, zbog njihove sposobnosti upravljanja količinom vode u jezerima, što je ključno u uvjetima promjenjivih klimatskih uvjeta.

S obzirom na složenost regulatornog okvira i ekoloških zahtjeva, Buljubašić poziva na potrebne promjene kako bi se ubrzao razvoj energetskih projekata, osiguravajući pritom balans između ekonomskih interesa kompanije i zaštite okoliša. Upravljanje tim izazovima bit će ključno za budućnost EP BiH i njen doprinos energetskoj neovisnosti i održivosti Bosne i Hercegovine.

Razvoj energetskog sektora u Federaciji BiH posljednjih godina ozbiljno je usporen i zbog sumnjivog ekološkog aktivizma. Ne samo zbog nekoliko stotina hiljada KM koje se slijevaju na račune raznih udruženja, već i zbog onih čije interese ova udruženja zastupaju na štetu države u kojoj žive.