Volonteri iz Kanade, biciklisti iz Češke, planinari iz Njemačke, zaljubljenici u prirodu iz cijelog regiona i zaljubljeni mladi parovi koji se baš ovdje vjenčavaju – sve su to posjetioci Pecke, sela kod Mrkonjić Grada, koje je do prije nekoliko godina bilo skoro pusto.

Izgledalo je da je sudbina sela zapečaćena kada je u Donjoj Pecki, nedaleko od izvorišta Sane, uprkos protivljenju mještana i ekologa izgrađena mala hidroelektrana. Ali, priča dobija neočekivan zaplet. Aktivisti koji su se borili protiv izgradnje MHE nisu odustali, nego su ubacili u petu.

I tako je, “u inat dušmanima”, osnovan Vizitor centar, ili u prevodu Centar za posjetioce u Gornjoj Pecki.

– Gornja, Donja, sve vam je to isto, to je u suštini jedno selo, koje je nekad bilo podijeljeno na dva i imalo je dvije osnovne škole, u kojima je često bila gužva zbog viška djece. Danas u ovom selu nema nijedne škole i nijednog djeteta, a preostalo je svega stotinjak mještana – objašnjava Boro Marić, osnivač Centra za posjetioce.

Ipak, škola u Gornjoj Pecki je i danas “živa”, ali u njoj sada posjetioci, i deca i mladi i oni u najboljim godinama, uče kako da vole i čuvaju prirodu, kako da uživaju u rijekama, šumama i brdima.

Entuzijasti okupljeni u Organizaciji za podršku održivom razvoju “Grinvajz”, upravo su u napuštenoj osnovnoj školi osnovali Vizitor centar i utemeljili festivale, po kojima će se Pecka pročuti od Aljaske do Australije.

– Škola je sagrađena 1931, u doba bana Milosavljevića, a zatvorena je 1985. i od tada je bila svačija i ničija. Povremeno bi mještani tu organizovali daću kad neko umre, a tokom izbora u ovoj nekadašnjoj školi je biračko mjesto – kaže Marić.

Ta praksa nije prekinuta ni kad je osnovan Centar za posjetioce. I danas obnovljenoj staroj školi mještani glasaju na izborima i organizuju daće, ali sada ovdje ima i vjenčanja.

– Imali smo i seoske svadbe, i žurke koje su organizovali mladenci iz grada, kojima je zabava u prirodi najbolji način da započnu bračni život – kaže Marić.

Ali nisu Pecku pohodili samo oni koji se žene i udaju, nego i mnogobrojni ljubitelji prirode i aktivnog odmora, radoznalci i avanturisti i ekolozi volonteri koji pomažu zaposlenima u Vizitor centru Pecka.

– Imali smo volontera, koji je Indijanac  iz Kanade, imali smo i posjetilaca sa skoro svih kontinenata. Ipak, najviše je penjača i ljubitelja brdskog biciklizma i hajkinga iz Nemačke, Češke i Mađarske – kaže Boro Marić.

Ova priča nije od juče. Pecka se već pročula po dva međunarodna festivala. Jedan, penjački festival, nije toliko javno promovisan, ali se u “penjačkim krugovima” još prije 12 godina širom pronijela vijest o drugom najvišem penjalištu u BiH, koje se nalazi nedaleko od izvora Sane.

Mnogo je poznatiji “Pecka outdoor” festival, manifestacija u prirodi, “uštimana” prema potrebama porodica s malom djecom.

Dok roditelji idu u šumu da beru gljive i ljekovito bilje, ili na vožnju biciklom do Ribnika, ili na kanjoning Sanom, ili se penju po okolnim brdima… djeca su na sigurnom i imaju svoju zabavu.

– Organizujemo za djecu sportske, edukativne i kreativne aktivnosti i svi se lijepo zabavljamo – kaže Boro Marić.

Jedna od tih aktivnosti je bilo i prikupljanje limenki pod parolom “Reciklaža nije gnjavaža”. Konzerve će biti pretopljene u livnici i od njih će biti napravljena skulptura.

Festival uključuje i koncerte, svirke oko logorske vatre, ali i dnevne aktivnosti poput posmatranja ptica i kurseva za preživljavanje u prirodi.

Da sve ovo nije tek prazna priča po sistemu “ko se hvali sam se krvari”, svedoči i to što je poznati svjetski putnik Robert Dacešin Pecku uvrstio na listu 10 najljepših sela u BiH.

Centar za životnu sredinu Banjaluka je Centru za posjetioce pomogao da zajedno, kroz inicijativu “Solarna Pecka”, nabave solarne panele.

Sada Vizitor centar proizvodi struju, ali je poklanja “Elektrokrajini”, a pritom plaća struju koju potroši.

– Problem je što još nisu stupili na snagu podzakonski akti koji bio omogućili kompenzaciju – kaže Marić.

Ali i to će se srediti, kao i sve drugo, i Pecka će i dalje biti primjer koji dokazuje da ruralni razvoj može ići pod ruku sa očuvanjem prirode.