Dušan Šešok, vodeći čovjek Iskre najavio je snažan investicijski ciklus u 2023. godini s naglaskom na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. 

Pored redovnih investicija u svim poslovnicama započeto je i ulaganje u projekt izgradnje nove tvornice na građevinskoj parceli od 25.000 m2, u sklopu koje će raditi nova hala veličine 15.000 m2 – u BiH. Za te se aktivnosti predviđa novo zapošljavanje, a posrijedi je ukupno do 500 zaposlenika.

To znači da će u fazi širenja poslovanja Iskre u BiH gdje već radi jedan pogon sa 100 ljudi, realizacijom ovog projekta broj zaposlenika u grupaciji Iskra porasti za oko 30%, odnosno sa sadašnjih 1700 na uskoro oko 2200 ljudi. Može se reći i da Iskra ovime jača vlastiti položaj u regiji i u svijetlu očekivane integracije BiH u Europsku uniju.

”Planiramo završetak gradnje nove tvornice do kraja 2023. i zapošljavanje još do 500 ljudi”, kazao je za Poslovni dnevnik ugledni slovenski poduzetnik Dušan Šešok, u vlasništvu čije obitelji u okviru ove grupacije, pored matice slovenske Iskre i zagrebačke Elke uspješno posluje i Iskra brodogradilište 1 u Šibeniku.

Što se tiče novog projekta, Šešok iznosi da je posrijedi Iskrino ulaganje na lokaciji u njihovom vlasništvu u gradu Laktaši, poznatom i kao termalnom lječilištu u sjeverozapadnom dijelu BiH, te najavljuje da se 2024. planira njezino otvaranje i početak rada.

U Laktašima će slovenski proizvođač investicijom procijenjenom na oko 15 miliona eura proširiti proizvodne aktivnosti u svom dominantom elektro biznisu, ali očito s predviđenim ciljem optimizacije u uvjetima nižih troškova poslovanja. Kad je riječ o investicijskom ciklusu, naime, važno je reći i zašto se fokus Iskre sad seli na Istok.

Tamo će na poslovanje utjecati faktori kao što je niža cijena električne energije (80 eura po MWH), zatim niži troškovi rada i oporezivanje rada, ali jednako se važnost pridaje generalno povoljnijem poreznom sistemu, uključujući nižu stopu oporezivanja dobiti u odnosu na Sloveniju koja inače ima najveće oporezivanja rada u EU.

Porezi, inflacija, rat

”U Republici Srpskoj plaća se porez na dobit po stopi od 10%, a u Sloveniji – 19%. Ali, aktualne tendencije u sklopu najavljene porezne reforme u smjeru su daljnjeg povećanja poreznog opterećenja dobiti i imovine u Sloveniji, navodno u korist nižih poreza na rad. Kao poduzetnik to smatram neprihvatljivim jer ni jedna država u EU ne diže poreze u ovoj situaciji tako da Slovenija iskače iz postojećih politika u člancima EU.

Vode se rasprave i o podizanju minimalne plaće za 100 eura. Držim da se plaće trebaju regulirati kroz odnos ponude i potražnje koji vlada na tržištu. Naime, ako se tako administrativno krenu povećavati plaće, to će biti generator za novi ciklus rasta inflacije koja je i inače najveći problem u poslovanju europskih poduzetnika, pa čak i veći od cijene energije”, kaže Šešok.

Iako se u svjetskom BDP-u smanjuje udjel EU gospodarstva, a EU je glavno tržište Iskrinih kompanija, Šešok prognozira da će u 2022. i 2023. doći do stabilizacije i usklađivanja gospodarstva EU s globalnim kretanjima.

Ističe da će uz procvat elektro biznisa i zelenih tehnologija europski proizvođači industrijskih roba širokog spektra na osnovu rasta potražnje imati osiguranu punu zaposlenost.

Iznosi i da je optimist po pitanju kraja rata u Ukrajini u čemu će veliku ulogu, kako smatra imati Kina, te poručuje: “Nadam se da ovaj rat završiti do sredine godine, ali se bojim inflacijske spirale i pretjeranog zaduživanja središnjih država te eksponencijalnog rasta plaća u javnom sektoru.”