U dolini Bune u davna vremena nastao je Blagaj. Na izvorištu rijeke prije pet vjekova i derviška ili sufijska tekija, a u novom vremenu pored nje niz objekata. Na brdu iznad je utvrda herceg Stjepana Kosače. Na obali Bune – stare kamene kuće porodice Velagić. Blagaj pokraj Mostara, u Bosni i Hercegovini, danas je turistički biser koji vrijedi posjetiti.

U središtu interesovanja je drevna tekija.

“Što se tiče tekije prema arheolozima, objekat je iz 1520. godine. Mi se vežemo za prvi pisani trag. To je putopis Evlije Čelebije iz 1664. godine kada je naišao ovuda, i kako kaže zatekao društvo koje je raspravljalo o ozbiljnim naučnim temama. Od tada do sada tekija je prošla kroz razne sisteme. Hvala Bogu ona danas služi svojoj osnovnoj namjeni. Pored što je uključena u dio vjerskog turizma, dnevno smo otvoreni za sve posjetioce od pola devet ujutro do akšama. Večernji termini su predviđeni za zikrove koji se obavljaju četvrtkom, petkom i nedjeljom. Sad je na tom modelu funkcionisanja, što je različito od drugih tekija gdje stalno žive derviši sa svojim šejhom, a što je ovdje bila praksa do 1924. godine. Tada nije bilo dozvoljeno ući bilo kome osim onome ko je dio tog kruga. Okolnosti su se promijenile.

Foto: AA

Današnji način funkcionisanja i življenja je takav da derviši nisu stalno tu, nego dolaze u određenim terminima. Imaju svoje poslove, porodice, obaveze, obave zikrove, te se vraćaju svojim svakodnevnim tokovima. Objekat tekije je pravljen i namijenjen stalnom životu, pa je raspored takav da više podsjeća na stambenu kuću, koja ima prostorije i spratove. U prizemlju je prostorija – kuhinja ili čajdžinica. Soba do nje je za dnevne namaze i molitve. Zatim soba za žene. Potom čilehana ili soba za osamljivanje. Na spratu su dnevna soba, zikrhana i musafirska soba, te hamam. Sve je dostupno za pogledati svim posjetiocima uz poštivanje kućnog reda. Za ulazak u molitveni dio obavezan je dres kod. Sve to imamo na raspolaganju i sastavni je dio ponude“, rekao je u razgovoru za Anadolu referent za koordinaciju u Tekijskom kompleksu Edin Džiho.

Foto: AA

Svakog dana rijeke turista iz svih krajeva svijeta prolaze kroz kompleks tekije. Broj posjeta u ovoj godini bi trebao nadmašiti i dosad najbolju 2019.

“U posljednje tri godine smo obogatili ponudu u turističkom dijelu sa prostorijom koju nazivamo muzejska soba, gdje smo izložili dio arheoloških nalaza koji su pronađeni prilikom iskopavanja temelja musafirhane. Taj poduhvat je vodio profesor Imamović. Dio građe je izložen kao racionalan dokaz o životu i prisustvu, te tragovima života prije toliko godina. Pored tih nalaza iz dvorišta koji pripadaju Osmanskom periodu, u jednoj vitrini smo izložili i nalaze iz pećine u sredini litice. Pojedini nalazi iz tog dijela prema Imamoviću su prahistorijski period. Ovaj lokalitet je bio primamljiv i prije nego što se tu našla tekija. Soba je novijeg datuma u ponudi i prezentaciji tekije i onoga što ona jeste. Uz arheološke nalaze imamo i video zapise što je naša produkcija radila, u trajanju od 12 minuta na tri jezika. On može pružiti osnovne informacije ljudima koji ne uđu u tekiju da dobiju informaciju. Što se tiče posjeta još smo u oporavku od korone, iako je to druga sezona. Zadovoljni smo jer napreduje, vraćamo se na parametre iz predpandemijskog perioda. To je ta 2019. godina. Bila je brojčano najjača. Tu smo negdje. Sa procentualnim dijelom smo blizu 2019. U svakom slučaju možemo biti zadovoljni oporavkom“, istakao je Džiho.

Foto: AA

Derviška tekija jeste najvažniji i najposjećeniji objekat u Blagaju, ali daleko od toga da je jedina atrakcija u ovom malom mjestu. Turistički potencijal je ogroman.

“Još od 2006. godine kada je Čajka radila strategiju za razvoj turizma na području regiona Velež i naravno u taj dio bio je uključen i Blagaj, prepoznat je ogroman kapacitet i mogućnost razvoja raznih vrsta turizama na ovom području. Između ostalog, bio je veliki fokus na eko turizam. Blagaj posjeduje i prirodno, i kulturno, i historijsko, i sva druga bogatstva, te vidimo da svake godine sve veći broj turista dolazi u Blagaj. Ta bi ponuda trebala biti uvezana i sinhronizovana, i ono što ja uvijek ponavljam jeste da Blagaj mora imati razvojni plan i strategiju za narednih pet ili deset godina“, kazao je predsjednik Omladinskog kluba “Novi val“ Adnan Đuliman.

Niz je atrakcija vezanih za samu rijeku Bunu.

Foto: AA

“Ono što ljudi mogu doživjeti u Blagaju jeste ono što je najatraktivnije – vile sa bazenima, kuće i objekti, posjeta Starom gradu, Vrelo Bune, kanu niz Bunu, sportsko penjanje – nezaobilazna priča, te uz Bunicu vožnja čamcem. Mislim da bi se ponuda Blagaja mogla više proširiti na domaćinstva i ruralni turizam. Tu mislim na plato Podveležja, Vranjeviće, Svačiće... Blagaj kao Blagaj ima odličan položaj, kapacitete, i sve ostalo, ali se mora raditi na sinhronizaciji i uređenju svega toga“, smatra Đuliman.