Proizvodi "A.Z.farme" još se ne mogu naći u prodavnicama i tržnim centrima u Sarajevsko-romanijskoj regiji, jer Bajrići ne mogu da proizvedu tolike količine koliko je velika potražnja za ovim proizvodima na slobodnom tržištu.

Amir Bajrić u sokolačkom selu Meljine proizvodi romanijske kozje proizvode na svojoj "A.Z. farmi" sa 56 muznih koza i osvaja tržište kvalitetom, jer, kako navodi, jedino tako i može opstati.

"Kupci su za sada najviše zainteresovani za sir od kozjeg mlijeka, mada imamo i druge proizvode. O značaju ovih proizvoda, nastalih od mlijeka sa romanijske ispašepo, za zdravlje ljudi - suviše je govoriti", rekao je Bajrić za Srnu.

Na "A.Z.farmi" proizvode pet vrsta sireva, kozju oplemenjenu i običnu sirutku, kozji jogurt i kozje mlijeko.

"Kupcu nudimo sir u maslinovom ulju, punomasni sir, dimljeni sir, kozji namaz od sira i obični sir", pohvalio se vlasnik farme.

Bajrić rado ide na sajmove kao što je Rogatički poljoprivredni sajam i "Dani tikve" u Istočnom Sarajevu, gdje ima priliku da promoviše specijalitete od kozjeg mlijeka, a kupaca, kaže, na sreću - ima.

On napominje da se proizvodi "A.Z.farme" još uvijek ne mogu naći u prodavnicama i tržnim centrima na Sarajevsko-romanijskoj regiji, jer ne može da proizvede tolike količine koliko je velika potražnja za ovim proizvodima na slobodnom tržištu.

Cijena kozjeg sira kreće se od 20 KM do 35 KM.

Za sada na ovoj farmi u Meljinama rade samo Amir i njegova supruga Zehra, zahvaljujući tome što je obezbijedio mašinsku mužu po dva grla istovremeno u izmuznoj stanici, koja se sastoji od deset koza, što olakšava posao.

"Počeli samo sa jednom kozom, a sada imam 56 muznih grla i planiram proširiti farmu. Ali, ove godine nisam mogao ostaviti na farmi priplodne jariće, jer nemam dovoljno prostora u štali", ovjašnjava Amir.

Bajrići žele da prošire farmu izgradnjom većeg objekta za smještaj na lokaciju udaljenoj oko 600 metara od sadašnje, ali mu je neophodna izgradnja puta, za šta sada ne može sam da obezbijedi sredstva.

Potrebna mu je pomoć lokalne zajednice kod izgranje tog puta, a objekte će sam riješiti, jer je, kaže, "navikao sticati sa svojh deset prstiju".

Dobro bi mu došlo, navodi, razumijevanje lokalne uprave u rješavanju ovog problema u vremenu kada je posao krenuo dobro i kada "svi pričaju da se treba vratiti poljoprivredi i selu", a on je to već učinio.

Prohtjevi Bajrića, ističe Amir, nisu veliki, ali bi mu put do novog objekta na farmi omogućio veću proizvodnju i bolje prihode i njemu i zajednici.