Donosimo neobičnu, pomalo nostalgičnu priču, o porodici Kaser iz Kraševa kod Tešnja čiji su preci u ovaj kraj došli iz Slavonije nakon Berlinskog kongresa, krajem 19. stoljeća. Potomci Štefana Kasera i danas žive ovdje. Josip Kaser, iako u devetoj deceniji života za stogodišnjim tokarskim strojem, već skoro sedam decenija pravi čuda.

Iako je vrijeme CNC tehnologije, za izradu posebnih metalnih dijelova Josipa nađu iz Velike Bitanije, Crne gore, Hrvatske i cijelog svijeta. Zlatno znanje će, kako sada stvari stoji, prenijeti na potomke.Štefan Kaser se, nakon što je odlukama Berlinskog kongresa 1878. Austrugarska od Osmanskog carstva preuzela upravljanje nad BiH, iz Slavonije zaputio i, kao vrstan kovač, nastanio u okolini Tešnja.

-Kad je došao, kupio je zemljište ovdje u Kraševu. Unajmio je jedan sobičak tu u blizini gdje je boravio dok je gradio kuću.  Donio je tada moj djed Štefan nešto kovačkog alata u koferu, ali nije mogao donijeti nakovanj pa je, u Doboju, gdje  je tad radila neka jevrejska porodica Pesah,  otišao i kod njih  nabavio nakovanj-priča nam Josip Kaser, čovjek kojeg susjedi smatraju čovjekom zlatnih ruku, ali i zlatnog srca.

Tako  su Kaseri  u ovaj kraj donijeli nove zanate. Josip, rodjen 1939. vrstan je majstor. Narod bi rekao; „Što oči vide, ruke urade“. Tako je bilo i tokom rata i devetomjesečnog okruženja.

-Na potoku ovome napravio sam ja „Peltonovo kolo“. Tako se zove ta turbina.  Odozgo sam plastičnim crijevom doveo vodu i napravio dovoljan pritisak.. Preko dana punim akumulatore svijetu, a po noći imam mali portabl televizor i imam sijalicu. Pa me ljudi pitaju na Tešanjki: „Šta u tebe onako dobro sija po noći?“. Pa, rekoh, imam struju-kroz smijeh  nam priča  84-godišnji Josip kojeg zdravlje odlično služi.

Za Kasere, vješte majstore, čulo se nadaleko.

KARIKE OTIŠLE U VELIKU BRITANIJU

-Tako je neki Englez  ima auto proizvedeno 1925. godine i htio da ga sredi, da napravi. Nrgdje na internetu je moj sin Vedran objavio i čovjek je vidio to. I, poslao mi  je četiri klipa da se urade karike koje nigdje na svijetu nije mogao naći.  I evo, ja imam kutiju u kojoj su došli ti klipovi. Evo ,ovdje piše „Velika Britanija. Napravi osam mu i poslao poštom. U septembru mjesecu prošle godine sam radio za ŽRS 160 komada karika. Ja ne bendam te račune i narudžbenice. Priznajem samo novčanice, tako da su i dobojski željezničari platili gotovinom.  Iz Crne Gore su ljudi dolazili. Rudnik Pljevlja. Za njih sam radio. Čovjek je došao iz Zagreba da mu ja napravim 25 komada karika. Evo, on mene može kupiti za ovu strugotinu koje on svjetske firme zastupa,ali ove karike nisu znali napraviti-priča nam u svojoj skromnoj radionici Josip. U njoj dominira fotografija Josipa Broza Tita. Josip ističe kako je Jugosloven i da će to biti dok diše.

TITOVO ZLATNO DOBA

-Njegovo vrijeme je bilo zlatno vrijeme. Znalo se ko kosi, a ko vodu nosi. Nikada se to više neće ponoviti-s nostalgijom se sjeća Josip Kaser.

U tom vremenu je proživio sretne godine sa suprugom Janjom.

-Mi se slušamo više od 40 godina. Nije mi bilo teško. Uvijek sam ga podržavala u svemu-priča Janja Kaser.

Za Josipove zlatne ruke bilo je i unosnih ponuda.

-Čovjek iz Odžaka nudio mi je prije rata 20.000 maraka da mu obučim sina. Veliki je to novac tada bio. Ja bih to možda i učinio, ali moj sin kaže: „Nemoj tata, neka to ostane kod nas“. I nisam nadajući se da će on, iako je izgradio lijepu karijeru u politici,  nastaviti ovu tradiciju.

KASERI IDU DALJE

-Nama nestaje sve više ovih klasičnih zanata i mi nemamo više klasičnih majstora. A, ovo je nešto što još uvijek treba. Tako, ja sam uz svoga oca od malih nogu po radioni i uz alat pa sam naučio bar one osnovne stvari. Tako da, ko zna, nakon političke karijere, možda i nastavim raditi ovo-kaže Vedran Kaser zastupnik u Skupštini ZDK.

A, sudeći prema rečenom, zlatne ruke tešanjskih Kasera još dugo će u ovoj maloj radionici na strugu starom blizu jednog stoljeća opravdavati  onu narodnu: „Što oči vide, ruke urade.“

OVAJ TEKST NASTAO JE U SARADNJI SA FEDERALNIM MINISTARSTVOM IZBJEGLIH I RASELJENIH OSOBA F BIH KOJE JE SPONZORIRALO PROJEKAT MULTIMEDIJALNOST ZA ODRŽIVI POVRATAK. oVIM PROJEKTOM EDUCIRA SE 0O 40 MLADIH POVRATNIKA ZA KORIŠTENJE NOVIH TEHNOLOGIJA.KAKO BI POSTALI KONKURENTNIJI NA TRŽIŠTU.