Dok čekamo konkretnu statistiku za početak 2024., već se nazire da će dijaspora nastaviti obilato pridonositi državi ne samo financijski, već i humanitarnim akcijama. 

Prošle godine, dijaspora je u Bosnu i Hercegovinu poslala visokih 4,9 milijardi maraka, a trend je nastavljen i ove godine. Dok čekamo konkretnu statistiku za početak 2024., već se nazire da će dijaspora nastaviti obilato pridonositi državi ne samo finansijski, već i humanitarnim akcijama.

"Od kućice do kućice, tako bih prokomentirao svoj boravak u Hercegovini ovih dana s obzirom na to da sam bio u Grudama, Ljubuškom, Širokom Brijegu, Čapljini, Mostaru, a kako se Božić bude približavao, tako ću više biti posvećen obitelji", ističe Ivan.

Dijaspora još više pomaže u kriznim vremenima Da dijaspora puno znači u ovoj zemlji slažu se i stručnjaci. Vlastimir Vidić ističe da u kriznim vremenima dijaspora još više pomaže.

"To potvrđuje i prošla godina u kojoj su doznake bile rekordne, iako je ekonomska kriza ozbiljno pogodila i građane razvijenih europskih zemalja. Jednostavno, naša dijaspora nije izgubila empatiju za rođake i prijatelje u BiH. Štoviše, shvatili su da su im lani bili još potrebniji nego ranijih godina, pa nisu štedjeli da im pomognu. S druge strane, kako broj emigranata bude rastao, za očekivati je i porast novčanih doznaka iz inozemstva", naveo je Vidić.

A ono što pričaju vani, to je da unatoč krizi rastu i plaće radnicima.

"U Njemačkoj nije najsjajnija situacija otkad su uvedene sankcije Rusiji jer više nema jeftinih energenata, međutim, prilagođavaš se situaciji. Zamislite kako je bilo našim starima koji su otkidali od svojih usta, cijeli dan bili na konzerviranoj hrani samo da bi poslali novac kući, izgradili kuću i slično, pa ako su oni mogli živjeti u bijedi, a sve da bi pomogli svojima kući, možemo se i mi malo istrpjeti. Ne mogu ni ove krize vječno trajati", priča Ivan.

Iako je još teško govoriti o tome, moguće je da će padati novi rekordi kad su u pitanju doznake iz inozemstva. I dalje prednjače Njemačka i Austrija koje pošalju sigurno 40 posto novca u BiH, a možda i više.

"Uvijek se sjetim ponijeti neku sitnicu, a naravno, oni najbliži često zatraže nešto više i ispunim im želju. Tehnologija je jeftinija ovdje i puno je više izbora nego u BiH. Kraj godine je tradicionalno vrijeme za veću potrošnju i nama koji radimo vani lakše je kupiti taj neki luksuz. Međutim, u BiH se bolje živi", zaključuje Ivan.

Stručnjaci ističu ključnu ulogu dijaspore u ekonomskom stabiliziranju zemlje. Prošla godina svjedočila je rekordnim iznosima doznaka, unatoč ekonomskim izazovima u razvijenim europskim zemljama.