Pozitiva

CAREVI SU OVDJE PILI: Vratio se iz Amerike jer vjeruje vinu iz Hercegovine

„Blatina i Žilavka su naše autohtone sorte vina koje nema nitko na svijetu. Vinsku priču Hercegovine trebamo graditi na njima“, rekao je predsjednik Udruge Blaž Andrija Vasilj. Dodao je kako je uspjeh zajamčen ako se s tim vinima bude konkuriralo u svijetu.

„Rimski i austrijski carevi su pili vina s prostora Hercegovine“, kazao je Vasilj. Objasnio je kako je Žilavka bilo jedno od vrhunskih vina na Bečkom dvoru te da u Mogorjelu postoje dokazi da su Rimljani prije dvije tisuće godina pili vina s naših prostora.

Naglasio je kako Žilavka i Blatina dobro uspijevaju na škrtom i suhom području. „Stariji bi govorili za žilavku ‘da je francuska sorta bila bi jedna od najpoznatijih u svijetu’, a za Blatinu da je ‘praznobačva’ jer je rađala svako druge godine.“ Kazao je kako sada uz pomoć struke blatina rađa svake godine, a kroz smijeh je dodao da je zahtjevna i tvrdoglava kao i Hercegovci.

Veseli ga jer se povećava kultura pijenja vina među mladima i da se sve više njih zanima za edukacije. „Do sada je udruga Blaž educirala 320 polaznika prvog stupnja somelijerstva.“

Hrvatski enolog Hrvoje August  je kazao kako se vino stvara u vinogradu te da tu treba uložiti najveće napore da bi se dobilo dobro vino. „Hercegovačka vina su u samom vrhu svjetske karte vina“, kazao je August.

Vasilj je rekao kako su vina iz Hercegovine prema kvaliteti jako blizu talijanskih, francuskih i španjolskih. „Puno smo domaćih i svjetskih nagrada dobili za vina, ali pred nama je dug put i ima prostora za napredak, dodao je August. Naglasio je kako se vina ne prave nego dobivaju.

Vasilj se nakon desetljeća života u Americi vratio u Hercegovinu, a kaže da je to učinio jer vjeruje u nju te je pozvao mlade na ostanak jer se kako je rekao može i raditi i zaraditi. „Nikada se bolje nije živjelo na ovim prostorima, smatra Vasilj.

Naglasio je kako trenutno u BiH ima 3,6 tisuća hektara vinograda, a da je 1912. godine na ovim prostorima bilo šest tisuća hektara. „Cilj i želja mi je da kroz 15 do 20 godina dođemo do šest tisuća.- Izazov je posaditi što više vinograda, rasti i od Hercegovine stvoriti vinsku regiju, kazao je Vasilj.

Povezani članci