U okviru programa Prijenosa znanja stručnjaka iz iseljeništva/dijaspore u javne ustanove i institucije, koji provodi Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, od 21. do 29.12. 2023. godine je u Upravi Grada Sarajeva bio angažovan dr. Haris Piplaš, stručnjak za urbano planiranje, saopćeno je iz navedenog ministarstva.

Tim povodom su predstavnice Ministarstva razgovarale sa dr. Piplašem o njegovom profesionalnom putu, načinu na koji svoja znanja može prenijeti u BiH ali i o projektima na kojima je radio.

- Kao djetetu, omiljena igrica mi je bila Sim City, planiranje gradova tako da je kombinovani studij pejzažne arhitekture, diplomski iz urbanizma u Sarajevu bio nekako logičan slijed ali i moja ulazna karta u svijet održivih planiranja razvoja gradova. Planiranje gradova je specifična aktivnost koja zahtijeva tehničko, biotehničko, kulturno, i socio-ekonomsko znanje jer da bi nekom prostoru mogli dati viziju i ponuditi rješenje, za to su potrebna različita znanja i vještine. Samim tim moj master iz urbanog dizajna na Tehničkom univerzitetu u Berlinu kao stipendista njemačke Vlade, moja master teza iz ekološkog urbanizma, bila je moja stručna baza za prakse koje sam radio u Njemačkoj i Danskoj, kao i za istraživačku stipendiju  na Politecnico di Milano gdje sam proveo devet mjeseci. Također, primljen sam  na Harvard Graduate School of  Design, dobio sam Fulbright stipendiju, dobio sam i ponudu da radim u fondaciji  princa Čarlsa za arhitekturu u Londonu, ali ponude sam na kraju odbio da bih prihvatio poziv sa ETH Zürich jer mi je ponuđena pozicija koja zahtijeva aplikativno istraživanje, predavanje studentima ali i primjenjivanje tih istraživanja u konkretne projekte poput planiranja gradova u Latinskoj Americi, tematika javnih prostora u Ukrajini, istraživanje transformacije Detroita, Beijinga, Madrida itd. - kazao je Piplaš.

Aplikativni dio njegove disertacije iz oblasti arhitekture i urbanog dizajna posvećen je upravo prenošenju znanja u praksu kroz “Urban Transformation Project Reactivate Sarajevo” koji je inicirao institucionalnu saradnju ETH Züricha, Univerziteta u Sarajevu, SECO (Švicarski Državni Sekretarijat za Ekonomiju), Matice Bosne i Hercegovine, Grada Züricha te Grada i Kantona Sarajevo, kao projektni institucionalni most između zemalja.

Disertacija je katalizirala i izradu prve verzije digitalne mape centralnog Sarajeva, studiju održive transformacije Kampusa, Vizije za kulturnu te muzejsku četvrt u kolaboraciji sa partnerima iz bivše Jugoslavije, Švicarske, Njemačke, Švedske, USA, Austrije i drugih zemalja. 

Projekat ima za cilj unaprijediti proces urbanog planiranja u Sarajevu koji će biti integrisan u novi urbanistički plan, ali i na drugim razmjerama kao što su regulacioni planovi ili manje prostorne intervencije u gradu.

- Treba naglasiti da smo u saradnji Univerziteta u Sarajevu, Asocijacije pejzažnih arhitekata u Bosni i Hercegovini, Burch Univerziteta, njemačkih i drugih međunarodnih partnera uradili i studiju kako prostorno bolje integrirati Sarajevsko Polje i planinu Trebević u tkivo grada te kako zelena infrastruktura može biti baza projektiranja i izgradnje budućeg Kampusa Univerziteta u Sarajevu te vizije buduće Muzejske četvrti. Tehnički univerzitet u Beču i Braunšvajgu, Umjetnička visoka škola „Angewandte“ iz Beča, HfT Nürtingen-Geislingen. Asocijacija njemačkih arhitekata te globalni intelektualci ko što je Charlie Koolhaas ili Justin McGuirk su nam se također pridružili - kazao je također ovaj stručnjak.

Upitan kako vidi urbanistički razvoj Sarajeva s aspekta zagađenja zraka i koliko je realno da  Sarajevu bude „ pametni grad“, on odgovara da za sistemski pristup rješavanaju problema zagađenja zraka, mora biti sistemski i strateški pozicioniran razvoj grada, potrebno je povezati grad s njegovom okolinom, zbog čega su studije prostornog planiranja Sarajevskog polja i Trebevića od iznimnog značaja.

- Dakle, da bismo govorili o održivom razvoju Sarajeva neophodno je riješiti diskonekciju i povezati grad s njegovom okolinom. Kada govorimo o pametnom gradu, to je grad koji ne zapostavlja svoje javne površine i vizije svojih stanovnika i to uzima u obzir pri planiranju, tj. grad koji ima socijalnu dimenziju. Neophodno je da imamo metode planiranja gradova koje se mogu tridimenzionirati i ekonomski sračunati kako bismo govorili o evidenciji koja je baza za odluke koje će voditi ka tehničkoj implementaciji - rekao je dr. Piplaš.

Za program Prijenosa znanja kaže da je veoma koristan posebno mladim ljudima koji nisu imali priliku da budu aktivni.

- To je divan gest ali i poruka da se institucije zanimaju i trude obezbijediti da naši eksperti širom svijeta koji su najbolji u svojim strukama i najbolji u zemljama domaćinima budu aktivirani s ciljem da svoja znanja i iskustva razmjenjuju s mladim ljudima u domovini te na taj način budu uključeni u razvoj bosanskohercegovačkog društva. Naši ljudi su kvalitativno i sadržajno vrlo često na mnogo višem nivou nego neki strani stručnjaci koji pokušavaju da rade u Bosni i Hercegovini i ne bi sebi smjeli dozvoliti da takve naše ugledne stručnjake koji su prezauzeti i preskupi za mnoge druge upite, a žele da se angažuju u svojoj domovini, ne iskoristimo jer oni su sigurno mnogo korisniji i sadržajno i metodološki i strateški za razvoj budućnosti Bosne i Hercegovine te zbog toga ovakav projekat ima još veći značaj - njegove su riječi.

O priznanju „Bosanac godine“ koje mu je dodijeljno od bh. udruženja u Švicarskoj, dr. Piplaš ističe da mu znači mnogo kao i svako priznanje koje dolazi od naših ljudi. Smatra ga sublimacijom višegodišnjih napora, tačnije zadnjih petnaest godina rada na raznim temama je obrađivao i projektima na kojima je radio, tako da mu je ovakvo priznanje svakako motivacija za još energičniji angažman u BiH, rekao je.