Politika

Najniža plata u Federaciji ove godine iznosit će 619 maraka. Odluka je ovo Vlade FBiH donesena nekoliko dana prije početka nove godine. Sindikati, osim što su tražili da minimalna plata od početka ove godine bude 1000 maraka, navode i da nisu konsultovani za ovu odluku Vlade. Također, ni poslodavci nisu saglasni sa ovom odlukom.

Novogodišnje želje, ipak, ostaju neostvareni snovi, čini se, bar, kada je u pitanju minimalna plaća od 1000 maraka u Federaciji. Iako je Vlada FBiH cijelu prethodnu godinu optimistično najavljivala usvajanje seta fiskalnih zakona koji bi, između ostalog, podrazumijevao povećanje minimalne plate – do toga nije došlo. Umjesto toga, 29. decembra Vlada je odlučila: „Na osnovu člana 70, stav 1 Zakona o radu i članovi 5 i 6 stav 1 Uredbe o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plate, nakon konsultacije sa Ekonomsko-socijalnim vijećem, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 46. hitnoj sjednici, održanoj 29.12.2023. godine, donosi odluku o iznosu najniže plate za 2024. godinu. Najniža plata za period od 1. januara do 31. decembra 2024. godine utvrđuje se u neto iznosu od 619 KM“.

U saopćenju je naznačeno da su ovu odluku donijeli nakon konsultacije sa Ekonomsko-socijalnim vijećem - oni, pak, tvrde drugačije.

„Vlada apsolutno nije vršila konsultacije na Ekonomsko-socijalnom vijeću. Ova odluka, ako je objavljena, a novinari su mi rekli da je objavljena, apsolutno je nezakonita i ne predstavlja bilo kakvu obavezu za bilo koga. Ni za poslodavce ni za radnike“, kaže Edhem Biber, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH.

S druge strane, iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine tvrde da su o svemu bili obaviješteni, ali da ni oni nisu u potpunosti saglasni sa ovom odlukom.

„Da, bili smo u toku i ne mislimo da je ovo dobra varijanta jer su iz Vlade FBiH insistirali da se minimalna plata i ovaj put izračuna po metodologiji koju je pripremila i utvrdila prethodna Vlada FBIH. Nažalost, obični radnici ne kupuju osnovne životne namirnice po metodologijama nego prema stvarnim potrebama“, poručuje Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Odluku Vlade o minimalnoj plati ne podržavaju iz Saveza samostalnih sindikata realnog sektora niti iz Udruženja poslodavaca. Saglasni su da ishitrena odluka o povećanju minimalne plate za 23 marke samo vrijeđa radnike, a Vladi omogućuje samo formalno ispunjenje zakonskih okvira. Također, iz Sindikata su najavili upućivanje zahtjeva o poništenju odluke o minimalnoj plati, kojom bi bila utvrđena njena nezakonitost, upravo jer prilikom njenog usvanjanja nije bilo dogovora sa poslodavcima i sindikatima.

„Ako je ova odluka o minimalnoj plati odraz ekonomskog stanja u Federaciji, onda je to poražavajuće. Onda ova Vlada treba da se zapita može li ona i dalje ostati u ovoj funkciji, radi li se o kompetentnosti ministara, radi li se o nekoj drugoj politici u pozadini jer će ova odluka poslati vrlo negativnu poruku radnicima. Dakle, radnici sa 619 maraka će u ovoj godini biti uvedeni u kategoriju siromašnih građana BiH“, izjavio je Mehmed Avdagić, predsjednik Sindikata PPDIVUTBiH.

Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović napominje kako, nažalost, nije bilo socijalnog dijaloga: „Uredba predviđa konsultacije sa socijalnim partnerima - međutima, izostale su. Šta to pravno znači  - čuo sam tumačenja da je to pravno ništavno“.

Mnogi odluku Vlade o povećanju minimalne plate shvataju kao odgovor na to što će se za usvajanje seta fiskalnih zakona, ali i na njihovu primjenu, čekati do 2025. godine. S druge strane, Vlada Federacije dala je preporuku poslodavcima da radnicima isplate dodatak na plaće od ukupno 2.500 maraka što bi bilo neoporezivo u periodu do kraja juna ove godine, a što je ostavljeno na volju poslodavcima.

Ministar odbrane BiH Zukan Helez zaprijetio je krivičnom odgovornošću pripadnicima Oružanih snaga i Ministarstva koji budu učestvovali u proslavi Dana Republike. Njegov zamjenik Aleksandar Goganović poručuje da ide na obilježavanje.

Nenaseljeni otočić Veliki Školj prostire se na 21.677 četvornih metara u Malostonskom zaljevu kod Dubrovnika, a agencija preko koje se prodaje navodi da je idealan za glamping, naturizam, vjenčanja, privatne zabave, team builiding, kušanje kamenica…

Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH gostovao je u programu Face TV.

 

Milorad Dodik niti smije, niti može, niti ima odakle žrtvovati preko dvadeset i jednu hiljadu srpskih vojnika (koliko je tokom agresije stradalo) za novi pokušaj secesije, rekao je Komšić 

Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, izjavio je da velikosrpska politika nije uspjela dio Bosne i Hercegovine "integrisati" u Srbiju tokom agresije na našu zemlju.

Ističe kako česti pozivi velikosrpskih političara na navodno ujedinjenje najbolje svjedoče neispunjavanju političkih ciljeva 9. januara.

Kada je riječ o 9. januaru i proslavljanju neustavnog praznika. Komšić kaže kako entitetska vlast na taj način pokušava prikriti historijski poraz.

 - Deveti januar nije ništa drugo nego dan koji se ne može tretirati drugačije nego kao godišnjica početka neuspjelog pokušaja secesije dijela Bosne i Hercegovine ili pripojenja cijele Bosne i Hercegovine u sastav Republike Srbije.

Svo paradiranje vlasti entiteta Rs samo je pokušaj da se prikrije historijski poraz velikosrpske politike u Bosni i Hercegovini u njenim osnovnim ciljevima. Osnovni cilj te politike bio je zadržavanje Bosne i Hercegovine u sastavu Jugoslavije, odnosno njena integracija u sistem "Velike" Srbije.

Vijećnici u Općinskom vijećui Banovići opet nisu uspjeli održati sjednicu koja je prekinuta zbog, kako je rečeno, nepoštivanja poslovnika o radu. Između ostalog, na sjednici  je traženo usvajanje odluke o privremenom finansiranju, ali i smjena rukovodstva vijeća.

Miro Lazović, nekadašnji SDP-ovac, predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine i član ratnog Predsjedništva je prešao u Demokratsku frontu (DF) Željka Komšića.

 

Prava drama se odvijala u srijedu ujutro na Senjaku, elitnom dijelu Beograda: agenti BIA-e (Bezbednosno-informativna agencija) ušli su u kuću Nikole Sandulovića, predsjednika Republikanske stranke, te ga odveli ‘na ispitivanje‘.

Srbija bi trebalo da ponovo uvede obaveznu vojnu službu, objavilo je juler tamošnje ministarstvo odbrane, dok tenzije nastavljaju da eskaliraju na Balkanu, piše američka novinska agencija Associated press o inicijativi Ministarstva odbrane Srbije da se vrati obavezno služenje vojnog roka u trajanju do četiri mjeseca.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović razgovarao je s ambasadorom Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Michaelom Murphyjem o trenutnoj političkoj situaciji i izazovima s kojima se suočava Bosna i Hercegovina.