Premijer Republike Srpske Radovan Višković i ministar ekonomskog razvoja Mađarske Marton Nađ dogovorili su da će kompanije iz ove zemlje preuzeti i nastaviti realizaciju tri projekta koje je ranije ove godine napustila da finansira njemačka KfW banka.
Premijer Vlade Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić, federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar posjetili su danas reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazovića.
Danas sam uputio Vijećuu ministaraBiH prijedlog odluke o formiranju pregovaračkog tima sa Fronteksom. Na čelu tima nalazi se Mirko Kuprešaković, direktor Granične policije BiH, poručio je Nenad Nešić, ministar sigurnosti BiH.
Političari, novinari i aktivisti smatraju da je u BiH neophodan psihijatrijski pregled kao dio izbornog ciklusa, ali ga je teško provesti na terenu.
Zbog inflacije i situacije s kupovnom moći građana, nećemo povećavati cijenu električne energije za domaćinstva - ona će ostati ista, kazao je Nermin Nikšić, premijer FBiH i predsjednik SDP-a.
Nikšić je pojasnio odluku Vlade FBiH kojom je proglašeno stanje ugrožene sigurnosti snabdijevanja električnom energijom te šta to konkretno znači za građane i privrednike.
"Mi vrlo precizno pratimo stanje u svim oblastima koje su u nadležnosti u FBiH. Ovo je neki dvokorak koji pravimo kada je u pitanju zaštita energetske stabilnosti FBiH. Ovako kad kažete malo alarmantno zvuči, ali u stvari govorimo o tome da imamo situaciju da cijena električne energije koju isporučujemo manja je od proizvodne tako da je izvjesno kako Elektroprivreda mora ući u proces povećanja cijena električne energije. To će se kretati u onom zakonskom okviru do 20 posto povećanja, to je za privredu. Predstoji nam da u skladu sa usvojenim setom energetskih zakona pratimo situaciju, napravimo dubinsku analizu prema kojoj ćemo ona domaćinstva koja se ponašaju energetski odgovorno, koja troše manje električne energije – zadržati na nižoj cijeni, a oni koji budu enormno trošili električnu energiju, morat će malo više i da plate“, naglasio je on gostujući na FTV.
Na pitanje ima li Vlada mehanizme da kompenzira, odnosno da umanji mogući domino efekt kod poskupljenja struje privredi, kaže:
"Naši privrednici su u protekloj godini ostvarili dodatnu dobit od nešto više od milijardu. To su ostvarili na komparativnim prednostima koje imaju, i koje im je na neki način omogućila i država. A to je da imaju najnižu cijenu električne energije u regionu i sa ovim poskupljenjem to će biti najniža cijena. To daje dodatni doprinos njihovoj konkurentnosti, imamo prilično podcijenjenu radnu snagu i među najnižim stopama poreza na dobit. To su stvari koje se moraju uvažiti“, pojasnio je Nikšić.
Dodao je da većina poslodavaca i privrednika prihvata da je ovo realnost, da su inflatorni udari takvi da se mora povećati cijena električne energije. Kaže i da nisu moguće redukcije za građane.
Govorio je i o tome kakva je budućnost Elektroprivrede.
„Imali smo jedan period kreativnog pristupa obračunu i vođenju finansijskih izvještaja kada je u pitanju Elektroprivreda. Još u januaru ove godine tadašnja uprava je poslala dopis Vladi FBiH, resornom ministru i premijeru u kome su upozorili da u ovoj godini planiraju preko 260 miliona slabiju realizaciju u odnosu na plan poslovanja i da će to generirati gubitak Elektroprivredi 90 miliona. Mi smo zatekli situaciju kakvu smo zatekli, aktuelna uprava je zaista dala sve od sebe i u saradnji sa rudnicima taj gubitak će biti ipak nešto manji. Pretpostavljamo da će godina završiti u gubitku od nekih 70 miliona. Ali ono što je posebno važno kada je u pitanju poslovanje Elektroprivrede je alarmantan pad proizvodnje. Mi imamo još uvijek dovoljno električne energije za svoje potrebe. Prije osam godina je bilo preko 2.000 gigavat sati viška električne energije. Imamo problema sa određenim kapacitetima, imali smo problema sa isporukom uglja od strane rudnika, štrajkovi, problemi“.
Nikšić je rekao da je okončanje seta fiskalnih zakona za njega kao premijera i Federalnu vladu najveći izazov.
„Moramo osigurati i otvoriti prostor da zadržimo što veći broj radnika ovdje. Mi smo opredijeljeni da se kroz reforme stvore pretpostavke za ostanak tih ljudi, za njihovo dodatno zapošljavanje. Da osiguramo našim poslodavcima da imaju jedan rasterećeniji pristup“, kaže Nikšić.
Naglašava da je 'sigurno da će u setu zakona jedna od mjera biti i zakon o minimalnoj plaći i da će to biti 1.000 KM'.
"U ovom trenutku je to realno da krene od nove godine, mi ćemo vjerovatno na sljedećoj sjednici vlade otvoriti prostor da poslodavcima omogućimo da dodatno isplate radnicima ono što su oni govorili – mislim da ćemo mi ići na neki iznos između 450 i 500, što bi uz neku trenutnu minimalnu plaću koja je 530 dovelo opet do tih nekih 1.000 KM. Set fiskalnih zakona može biti vrlo aktuelan u prvom kvartalu sljedeće godine pri čemu nam je jako važno da osiguramo i online fiskalizaciju, vrlo je važno da spriječimo neplaćanje obaveza prema državi, osigurali bismo da pokrijemo budžetske rupe koje će neminovno nastati u onom trenutku kad smanjimo doprinose“, naveo je o
Željana Zovko, potpredsjednica Odbora za vanjske poslove, članica Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama te stalna izvjestiteljica Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) za odnose sa SAD-om, trenutno sudjeluje na 87. međuparlamentarnom sastanku Transatlantskog dijaloga zakonodavaca (TLD) u SAD-u.
Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) otkrio je postojanje velikog call centra u blizini Luke Beograd, iz kojeg više od 100 ljudi svakodnevno poziva građane pitajući ih hoće li glasati za Aleksandra Vučića i Srpsku naprednu stranku (SNS) na predstojećim izborima. Iza ovog centra stoji dobro organizirana grupa, a način njihovog rada baca sumnju na kupovinu glasova i novac iz "crnih fondova".
Učesnik daytonskih pregovora i bivši predsjednik Skupštine Republike BiH Miro Lazović gostovao je na N1 TV.
Generalna skupština UN-a donijela je rezoluciju kojom poziva Izrael da napusti Golansku visoravan.
Poljoprivredna proizvodnja, a osobito stočarstvo te zimski i seoski turizam u kraju netaknute prirode i ekološke očuvanosti na kojoj bi pozavidjele i neke razvikane europske planinske destinacije – najkraći je opis potencijala razvoja Dobretića, male općine u središnjoj Bosni, u kraju koji se stoljećima naziva Pougarje. Unatoč izazovima koji su izraženi i u brojnim drugim lokalnim sredinama u BiH, u Dobretićima bilježe naznake povratka.
