Koaliciji za državu u RS -u je čini se SDS draži od Pokreta za državu koji je na ove izbore izašao sa svojim kandidatom za člana Predsjedništva BiH Vojinom Mijatovićem.

- Ja bi volio kada bi Mijatović mogao biti član Predsjedništva BiH, ali to nije moguće. Zahvaljujujući tome što će za njega glasati Bošnjaci mogli bi Željku Cvijanović imati u Predsjedništvu BiH umjesto Mirka Šarovića, rekao je za Ljudski. ba Jusuf Arifagić.

Prije toga Arifagić je javno iznio da ima informacije kako režim Milorada Dodika u panici od gubitka vlasti pokušava kupiti bošnjačke glasove nuđenjem novca, ogrjeva, životnih namirnica... Da se iza svega ipak čini se krije briga za sudbinu Šarovića pokazuje Arifagićeva kritika onih koji najavljuju organizovani prevoz iz dijaspore za sve Bosance i Hercegovce koji se nisu registrovali za glasanje iz inostranstva.

Kao što je njemu upitnik kome to odgovara i ko će to da finansira, (iz ranije izloženog mogao bi to biti Dodik), otvaraju se i druga pitanja. Prvo je da li Arifagić samo priprema alibi za vlastiti neuspjeh, a drugo važnije kome je u interesu da oni koji su za državu nastupaju odvojeno.

- Ja mislim da je loše da o sudbini povratnika odlučuju oni koji su 30 godina na političkoj sceni, a pomaka nema. Vidite da je u Pokretu za državu 50 posto pripalo SDA, 30 posto SDP -u, dok je ostatak za sve ostale stranke. Ako ljudi opet glasdaju za iste ja znam gdje mi je mjesto 3. oktobra, o meni oni više neće odlučivati, kaže Arifagić.

Kandidat Pokreta za državu za potpredsjednika RS-a Senad Bratić iznenađen je Arifagićevom novom kandidaturom jer je prošli put dobio skromnih 2.500 glasova, a nije uspio dobiti ni mandat u Skupštini grada Prijedora. Njemu nije problem Arifagićeva kandidatura većodluka Koalicije za državu da sa svojih pet listi rasipa glasove povratnika za koje se navodno bori.

- Cilj ujedinjavanja u Pokret za državu je da se ne gube mandati u NSRS i da se sa značajno većim kapacitetom nametnemo kao faktor u Skupštini koji može uticati na formiranje skupštineske većine i biti dio vlasti što bi olakšalo borbu za povratnike, kaže za Ljudski.ba Bratić.

Provjerenih informacija da srpske stranke atakuju na glasove Bošnjaka nema, ali ne sumnja da aktivnosti na terenu postoje. Za Krajinu i djelove gdje članice Pokreta za državu imaju jaku infrastrukturu je siguran da neće biti uspjeha, a problem može biti Hercegovina.

Da se nešto kuha signal je i objava Halida Čustovića koji je nalisti Pokreta za državu.

- Do nas dolaze informacije i dokazi da pojedinici iz “Pokreta za državu” misle “trgovati” glasovima Bošnjaka u manjem entitetu u korist kandidatkinje SNSD-a Željke Cvijanović. Prije svega da podsjetim da je “Pokret za državu” osnovan da se odupremo secesionističkim politikama, a ne da ih podržavamo, napisao je Čustović.

Njegova poruka je da se znaju imena i da će biti na stubu srama ako se krene u realizaciju.

- Prije toga će Vaša imena i dokazi biti poslati centralama i bazama Vaših stranaka, tako da se niko ne može vaditi da “nije znao”, poručio je Čustović.

Nije tajna da u Pokretu za državu ima onih koji u svojim strankma nisu zadovoljni vlastitom pozicijom kao što je slučaj sa SDA u Doboju, zbog čega je i ranije došlo do cijepanja ove stranke. Ako je vjerovati Arifagiću koji bi „progutao koaliciju sa mrskom SDA“ da je zadovoljena njegova lična ambicija, a što mu je kako tvrdi obećano, sa njim pod ruku bi mogao i dio ljudi iz Stranke za BiH, ali im ne želi otkrivati imena. Koalicija država u RS-u otvoreno računa i na podršku NIP-a.

Obećanje da će biti kandidat Pokreta za državu za potpredsjednika RS-a tvrdi imao je i Ćamil Duraković. Za razliku od Arifagića on lično nezadovoljstvo nije stavio ispred zajedništva.

Moj kandidat za člana Predsjedništva BiH je Vojin Mijatović, jer prvi put Bosanci i Hercegovci imaju svog kandidata iz RS-a. Još jednom želim reći da izuzetno važnim smatram da Pokret za državu uspije kao jedna nova politička paradigma koja može pokazati da se i ljuti protivnici mogu ujediniti kada je u pitanju opstanak države, kaže Duraković.

Priče koje Arifagić plasira smatra stvaranjem alibija iz straha od poraza jer se na terenu vidi da neće imati očekivanu podršku. Lično nema informacije da se kupuju glasovi Bošnjaka, ali kaže to će se vidjeti 3. oktobra, a odgovorni će se znati.

Ono što se trenutno ne zna, ali se nazire, je ideološki profil Koalicije za državu. Mute ga lični animoziteti pojedinaca prema onima koji se jasno i glasno bore za građansku državu kao što su Mijatović, ali i član Predsjedništva BiH Željko Komšić. Čudna je postavka da se diskriminacija rješava time da Bošnjaci ne glasaju za njih dvojicu, ali trebaju za Šarovića.S obzirom na javno opredjeljenje Arifagića da se bori za Bosance i Hercegovce jedan od zaklkjučaka bi mogao biti kako je politički zalutao. Ma koliko javnost neko ubjeđivao teško je vjerovati da Bosanci i Hercegovci za političku afirmaciju imaju više šanse sa Čovićem i Šarovićem, nego sa Mijatovićem i Komšićem.