Administracija Donalda Trampa, američkog predsjednika, najavila je radikalnu promjenu svog odnosa prema Evropi, a predstojeće trzavice, do kojih će sasvim sigurno doći, odraziće se na zapadni Balkan.

Osim što je Tramp najavio carine Evropi, u izgled je stavio i okupaciju Grenlanda, teritorije pod upravom Danske, ako to ostrvo ne pristane da se samo priključi Americi.

Analitičari uglavnom smatraju da su barem za neko vrijeme završena vremena kada je američka administracija svoju politiku u ovom regionu u određenoj mjeri usklađivala s EU u smislu podrške zemljama regiona na njenom evropskom putu, uz dodatak NATO integracija, na kojima su SAD dodatno insistirale.

Iako nije direktno vezano za zapadni Balkan, ključni problem, iz vizure predsjednika Trampa, jeste to što je Amerika previše "velikodušna" prema Evropi i dozvoljava joj trgovinski suficit s Amerikom, a da Vašington plaća račune za evropsku odbranu. Iako Tramp nije razumio smisao dosadašnje dvostranačke američke politike prema Evropi, na način da Amerika brine o evropskoj odbrani, a Evropa se veže za globalne američke spoljnopolitičke prioritete, primjera radi oko Kine i Rusije, novi odnosi, uključujući i najavu trgovinskog rata s EU, dovešće do temeljne promjene američke balkanske spoljne politike. Čak i ako ne bude bilo formalne promjene, što je veoma izvjesno, manji angažman i interes za region mogao bi dovesti do politike autopilota prema Balkanu bez korektivnog uticaja Vašingtona na evropsku politiku u BiH i regionu. Osim toga, agresivna retorika prema Briselu natjeraće Evropu da makar pokuša definisati novi pristup i ojačati vlastitu inicijativu, što će se, opet, direktno odraziti na BiH i Balkan.

Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, ima donekle razumijevanja za Trampove poteze prema Evropi, jer je njegov cilj, kako kaže, vratiti fokus na domaću ekonomiju i jače prisustvo američke robe na međunarodnim tržištima, na uštrb odbrambene industrije koja je do sada imala primat, uz izvoz političkog uticaja u svijetu.

"Očigledno je da će najavljene mjere poput carina biti u manjem obimu od onoga što je najavljivao u onom periodu nakon izbora jer se one sada čine mnogo manjim od onog što je prvobitno najavljivano. Ali u svakom slučaju, čini se da će Amerika biti više okrenuta svojim unutrašnjim interesima", rekao je on za "Nezavisne". 

Šolaja smatra da BiH neće biti direktno pogođena američkim carinama, ali će ti novi odnosi s EU imati uticaja na ekonomiju, standard i druge oblasti života. Šolaja takođe smatra da će se evropski fokus na odbranu i veća izdvajanja za bezbjednost takođe odraziti na projekte koje EU provodi u BIH, a generalno ocjenjuje da će biti manje novca za budžete u BiH koji je dolazio izvana.

"Tu će se pokazati sve specifičnosti BiH jer će oni koji su dobijali pare iz američkih fondova, a to su dominanto institucije iz Sarajeva, biti malo više razočarani", rekao je on.

Srećko Latal, analitičar iz Sarajeva kaže da je jedina izvjesna stvar da je sve i dalje neizvjesno.

"Što se tiče Evrope i Balkana, bilo je donekle izvjesno da će nova američka administracija bitno smanjiti, ako ne potpuno eliminisati svoj dosadašnji odnos s EU, a prije svega EU će biti žrtva jer u ovom trenutku pokazuje da nije u stanju da se nosi sa svim tim problemima", ocjenjuje on.

Glavna poruka za BiH, prema njemu, jeste da mora naučiti sama rješavati vlastite probleme i da shvati da ih niko neće rješavati umjesto nje.

U kojoj mjeri će EU uspjeti da preuzme inicijativu, za Latala ostaje otvoreno pitanje, ali on strahuje da bi Evropa mogla podbaciti u tom smislu.

"Bila bi odlična vijest kada bi EU uspjela da se vrati onim postavkama iz Samita u Solunu kada je bilo jasno rečeno da je brz ulazak svih zemalja zapadnog Balkana ključ za stabilnost EU", smatra on.