Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović danas je u zvaničnu proceduru uputio prijedlog državnog zakona o transportu prirodnog gasa, regulatoru i unutrašnjem tržištu u Bosni i Hercegovini.

To je prvi put da se od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma predlaže uređenje sektora prirodnog gasa u Bosni i Hercegovini na cjelovit način, saopšteno je iz Kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

Prethodni, neuspješni pokušaji parcijalnog reguliranja ove oblasti kroz jedinstveni zakon za oblasti električne energije i prirodnog gasa, i to samo za segment regulatora električne energije i prirodnog gasa, su predstavljali neadekvatan pristup tako značajnim segmentima energetskog sektora u Bosni i Hercegovini. Na takav način se nije moglo odgovoriti na obaveze Bosne i Hercegovine prema Trećem energetskom paketu EU, niti obavezama iz Ugovora o uspostavi energetske zajednice. To svakako nije ni način za djelovanje zemlje kandidata koja što prije želi otvoriti pristupne pregovore sa EU.

Zakon kojeg je  Bećirović uputio u proceduru je u cjelosti usklađen sa relevantnom pravnom stečevinom i najboljom poslovnom praksom EU, te je u njegovoj izradi učestvovao cijeli tim eminentnih eksperata iz date oblasti, predvođenih BH Gasom, EU i međunarodnim ekspertima iz date oblasti, navodi se u saopštenju.

Obrazloženje zakona

U obrazloženju zakona se između ostalog navodi i sljedeće:

„U Bosni i Hercegovini nisu doneseni odgovarajući zakoni i drugi neophodni propisi kojima se uređuje pravni okvir za upravljanje, organizaciju, regulisanje, praćenje i nadzor djelatnosti vezanih za prirodni gas, u okviru nadležnosti države Bosne i Hercegovine.

Ustav Bosne i Hercegovine (Ustav) relevantnim odredbama (prije svega, član 1.4, te član 3.4.)  uspostavlja jedinstveno tržište i garantuje kretanje roba, usluga, kapitala i lica, te definiše nadležnosti i odnose unutar Bosne i Hercegovine i njenih sastavnih cjelina, tako da entiteti neće ometati punu slobodu kretanja osoba, roba i kapitala u cijeloj Bosni i Hercegovini, niti će ijedan entitet uspostavljati bilo kakve kontrole na administrativnoj liniji između entiteta.

Osim toga, Aneksom IX Mirovnog sporazuma, Sporazumom o osnivanju javnih korporacija u Bosni i Hercegovini, Republika Bosna i Hercegovina i entiteti su se sporazumjeli o osnivanju Komisije za javne korporacije, s ciljem osnivanja javnih korporacija Bosne i Hercegovine za upravljanje zajedničkim javnim objektima, kao što je upravljanje komunalnim, energetskim, poštanskim i komunikacijskim objektima, na dobrobit države i oba entiteta.

Članom 3. ovog sporazuma izravno je osnovana Korporacija za saobraćaj Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu, a preuzeta je i obaveza hitnog osnivanja javne korporacije za organizovanje i upravljanje saobraćajnim objektima, kao što su ceste, željeznice i luke, kao i ostale javne korporacije za upravljanje komunalnim, energetskim, poštanskim i komunikacijskim objektima, koje će u potpunosti sarađivati sa svim organizacijama uključenim u provedbu mirovnog rješenja, ili na neki drugi način ovlaštenim od Vijeća sigurnosti UN-a, uključujući Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju.

Polazeći od izričite potrebe odgovarajućeg zakonskog normiranja pravila u vezi sa organizovanjem, funkcionisanjem i radom unutrašnjeg tržišta prirodnog gasa, transporta i trgovine prirodnim gasom na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, kao i potrebe da se zakonom uredi rad subjekata za prirodni gas koji su predmet uređenja ovog zakona, te rad i nadležnosti Državne regulatorne komisije kao Državnog regulatora i drugih relevantnih tijela i institucija, kao i međusobnih odnosa između subjekata za prirodni gas, te njihovi odnosi sa Državnim regulatorom i saradnja regulatornih tijela i drugih nadležnih institucija koje djeluju u sektoru prirodnog gasa Bosne i Hercegovine, dodatni su razlozi za donošenje ovog zakona o transportu prirodnog gasa, regulatoru i unutrašnjem tržištu u Bosni i Hercegovini, sve s ciljem dinamizovanja privrednog i ukupnog ekonomskog razvoja zemlje, na dobrobit svih njenih građana i naroda.

Pored toga, kao dodatni uslov, postavljen je i kriterij iz Madrida (definisan na sastanku Evropskog vijeća u Madridu 1995. godine) poznat kao administrativni kriterij, kojim se traži prilagođavanje administrativne strukture, s ciljem stvaranja uslova za postupnu i nesmetanu integraciju, odnosno jačanje sposobnosti i stvaranje efikasnog državnog sistema uprave za efikasnu primjenu i implementaciju acquisa i drugih obaveza koje proizlaze iz članstva u Evropskoj uniji.

Polazeći i od navedenih obaveza, pri izradi ovog zakona osigurani su primjena i preuzimanje pravne stečevine Evropske unije (član 2. Prijedloga zakona), na način da su preuzete direktive za prirodni gas koje čine acquis communitaire o prirodnom gasu u okviru regulatornog okvira Energetske zajednice, a na taj način se u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine preuzimaju relevantni pravni akti Evropske unije i time vrši prilagođavanje administrativne strukture Bosne i Hercegovine na putu ka njenom punopravnom članstvu u EU.

Dodatno, potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine i Evropske unije (EU) koji podrazumijeva jačanje političkih, ekonomskih i institucionalnih odnosa između BiH i EU, te Ugovora o uspostavi energetske zajednice, između Bosne i Hercegovine i Evropske zajednice, proizlaze konkretne obaveze koje su u skladu i sa navedenim odredbama Ustava, pravnom stečevinom EU, te najboljim poslovnim praksama. 

Jedna od osnovnih obaveza Bosne i Hercegovine jeste i usklađivanje energetskog sektora sa tzv. Trećim energetskim paketom EU, prilagođenim za primjenu u zemljama ugovornim stranama Energetske zajednice (EnC). 

Evidentno je da dosadašnja dinamika, dometi i generalno stanje ispunjavanja sveobavezujućih ustavnih, te preuzetih ugovornih obaveza Bosne i Hercegovine nisu na zadovoljavajućem nivou. Naročito se to odnosi na dio energetskog sektora, tj. sektor prirodnog gasa u Bosni i Hercegovini.

Kao rezultat, sektor prirodnog gasa je trenutno neadekvatno i nedovoljno uređen, primarno zbog nepostojanja adekvatne zakonske i regulativne osnove na državnom nivou, što proizvodi cijeli niz negativnih ekonomskih, pravnih i drugih posljedica. 

To je na odgovarajući način istaknuto i u Analitičkom izvještaju Evropske komisije, 2019. (u prilog dokumentu: Saopćenje Komisije Evropskom parlamentu i Vijeću, Mišljenje Komisije o Zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji), gdje je navedeno da je “sektor prirodnog gasa još jedan primjer gdje fragmentovana regulativa (na nivou entiteta) sprečava razvoj adekvatnog cjelodržavnog pravnog okvira i zajedničkog tržišta, što koči konkurenciju“.

Također, entitetsko uzurpiranje državnih ovlasti se i u praksi pokazalo pogubnim za uspostavu jedinstvenog tržišta u Bosni i Hercegovini, te otvara prostor za pravno i ekonomsko nasilje. 

Imajući to u vidu, neshvatljivo je da se tako kompleksna oblast pokušavala urediti zajedničkim zakonom za oblasti električne energije i prirodnog gasa, i to u jednom njihovom specifičnom segmentu tj. pitanju regulatora električne energije i prirodnog gasa, dok se prenos i tržište prirodnog gasa, kao i ostala relevantna pitanja za dati sektor nisu tretirala u dosadašnjim naporima njegovog uređenja.

Stoga, pristup objedinjenog rješavanja sektora električne energije i prirodnog gasa nema opravdanja, niti je dao konkretne rezultate obzirom da su aktivnosti na izradi i usvajanju Zakona o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, prenosu i tržištu električne energije u BiH otpočele 2015. godine, a predmetni zakon se do danas nije našao u parlamentarnoj proceduri. 

Na istoj poziciji je zvanično i Sekretarijat Energetske zajednice što potvrđuje dopis prethodnog direktora EnC, gosp. J. Kopača od 16.06.2016. godine svim relevantnim državnim i entitetskim ministarstvima, u kojem se izričito zahtijeva da se oblast prirodnog gasa tretira odvojeno od sektora električne energije.

Pored potrebe da se sektor prirodnog gasa u Bosni i Hercegovini uredi posebnim državnim zakonom, iz razmatranih verzija teksta Zakona o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, prenosu i tržištu električne energije u BiH evidentno je da pored postojećih odredbi vezanih za gasni sektor, neadresiran je ostao cijeli niz pitanja bez kojih nije moguće ispunjavanje ustavnih i ugovornih obaveza Bosne i Hercegovine i bez kojih nije moguće spriječiti postojeće nefer tržišno djelovanje i nastup.

Uzimajući u obzir sve navedeno, 07.02.2023. godine član Predsjedništva BiH   Bećirović je Predsjedništvu BiH predložio “Preporuku za izradu i usvajanje zakona o gasu Bosne i Hercegovine”, koja je i usvojena na 3. redovnoj sjednici Predsjedništva BiH od 22.02.2023. godine. U pratećoj odluci i zaključcima definisana su konkretna zaduženja data nadležnim organima, prije svih Vijeću ministara BiH i Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, prema kojima oni nisu postupili adekvatno, niti u predviđenim vremenskim rokovima.

Na koncu, Prijedlog zakona o transportu prirodnog gasa, regulatoru i unutrašnjem tržištu u Bosni i Hercegovini pripremljen je u skladu sa Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine “Službeni glasnik BiH”, broj: 11/05, 58/14, 60/14, 50/17, 70/17 i 10/21, te se kao takav dostavlja Predsjedništvu Bosne i Hercegovine u formi i sadržaju Prijedloga zakona sa potpunim obrazloženjem, radi njegovog razmatranja i usvajanja u skladu sa Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH.“, stoji u obrazloženju člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.