Federalni ministar za izbjegla i raseljena lica i potpredsjednik SDA Edin Ramić jedan je od nosilaca Pokreta za državu u RS -u. Zajedno s potpredsjednikom SDP -a Vojinom Mijatovićem uspjeli su po prvi put objediniti dvije suprostavljene partije i oformiti široki probosanski blok u ovom entitetu kojem je cilj vratiti moć političkog predstavljanja povratnika u NSRS. Za Ljudski.ba govori o onome što je svemu prethodilo kao i očekivanjima od rada koji je uključio i animiranje dijaspore da glasa.

Gospodine Ramiću iza Pokreta za državu je mukotrpan rad na animiraju dijaspore za glasanje u RS, jeste li zadovoljni odzivom?

Ramić: Kako ste već rekli, mukotrpan rad je iza nas kad govorimo o posjeti dijaspori. Nastojali smo da dođemo do svakog našeg čovjeka, da li fizički ili putem sredstava inforimasanja i društvenih mreža. Skoro cijelu Europu smo posjetili gdje je koncentracija naših ljudi. Petnaest dana u Americi itd. Rezultat je u konačnici dobar. Svakako da smo priželjkivali i bolji, ali smo zadovoljni da je bh. dijaspora prepoznala važnost registracije i u prilog svemu ide broj registriranih koji uopće nije zanemariv.

U javnost je izašlo nekoliko istraživanja po kojima je Pokret za državu na oko 10 posto, koliko je to realno i šta znači u praksi?

Ramić: Ono što je već vidljivo da će Pokret za državu biti faktor u budućim političkim odnosima, posebno u Narodnoj skupštini RS. Nezahvalno je uopće licitirati sa bilo kakvim postocima, naša obaveza je da nastavimo zajedničkim snagama i da započeti projakat izvedemo do kraja. To podrazumijeva angažman svih političkih partija u Pokretu, ostavljajući po strani sve naše razlike, a pogotovo politički rivalitet koji postoji u nekim drugim centrima. U entitetu RS ne smijemo praviti političku arenu gdje će drugi navijati i stvarati sebi publiku. Zasad u tome uspijevamo.

 SDA i SDP prvi put su u RS napravili zajedničku državotvornu priču da li je pretenciozno to nazvati historijskim iskorakom ne samo za RS već i cijelu BiH?

Ramić: Ispostavilo se, kada državu stavite ispred svih vaših ciljeva, da je moguće. Gdje god se može postići sličan dogovor i napraviti sličan projekat to treba učiniti. Nebitno je ko čini taj pokret ili skup političkih partija. Puna je Bosna ljudi koji žele jedinstvo i to se vrlo lahko prepozna, ali zajednički cilj mora da postoji.

 Nije bilo lako okupiti sve stranke koje sebe nazivaju probosanskim, na kraju se ipak svi nisu našli u ovoj priči, je li bilo još prostora za kompromis?

Ramić: Kompromis je nagodba. Mi nismo imali šta dijeliti da bi došli lakše do kompromisa, stoga su naši pregovori bili isključivo oslonjeni na bosanskohercegovačku patriotsku priču i korektan unutarstranački odnos. U pregovorima smo bili otvoreni za svaku političku partiju i pojedinca. Oni koji su htjeli zajedno i potpisali su sporazum, a oni koji ipak nisu, mislim da su prevladali interesi pojedinaca, a to će se ispostaviti kasnije tačnim u njihovim pregovorima i dogovorima u predaji određenih biračkih mjesta. Pratićemo njihov odnos do kraja.

Pojavila se informacija da neki koji zvanično podržavaju Pokret za državu trguju sa biračkim odborima, da budemo precizni prodaju ih srpskim partijama, Može li to ugroziti urađeno?

Ramić: Postoje indicije na te okolnosti, preuranjeno je govoriti sa sigurnošću, ali ukoliko se ispostavi tačnim, blagovremeno ćemo upoznati javnost o tome. Previše smo uložili vremena i truda da bismo dovodili u pitanje bilo kojeg člana Pokreta. Naravno, ostavljamo mogućnost postojanja sujeta političkih partija koje nisu u Pokretu ili političkih partija iz entiteta RS kojima ne odgovara jedinstvo kakvo smo postigli za kratko vrijeme.

Mogu li to uraditi oni koji u Sarajevu potpredsjednika SDP – Vojina Mijatovića nazivaju četnikom?

Ramić: Za čovjeka koji je nakon toliko godina vratio zastavu BiH u Banja Luku, nije korektno da ga se tako naziva. Pokazalo se da gospodin Mijatović voli ovu državu i to mi je dovoljna mjerna jedinica.

Od kud toliko međusobno povjerenje između Vas i Mijatovića, obostrano?

Ramić: Ideja o Pokretu nas je dovela do zajedničkog cilja. Vremenom je to preraslo u međusobno povjerenje i vjerujem da ćemo uspješno voditi procese koji su pred nama jer smo preboljeli „dječije bolesti“ i stekli određeno iskustvo koje nam može pomoći.

U Bratuncu je opozvan načelnik, Bošnjaci su bili za to, ima li razloga za zadovoljstvo ako vidimo da nema puno razlike između SNSD i opozicije?

Ramić: Povratnici u toj lokalnoj zajednici su bili jedini mjerodavni da odlučuju kako će glasati. Smatram da je to jedino ispravno. Ima opština i gradova gdje odlično funkcionišemo sa načelnicima koji dolaze ispred SNSD-a. Takav primjer dolazi iz Zvornika, pa i drugih krajeva. Dakle, sve je do izabranog zvaničnika kako će se odnositi prema ljudima koji su se vratili, a vrlo često su upravo ti ljudi jezičak na vagi izbornih procesa.

Kao ministar za izbjegla i raseljena lica polako već možete sumirati rezultate, šta je po vama dobro, a šta se još može popraviti?

Ramić: Neka misao koja me je sve vrijeme vodila tokom ministarskog mandata je: da je dobro - dobro je, da može bolje - mora bolje. Raduje nas da smo ušli u skoro sve povratničke sredine s nekim projektima. Negdje više, negdje manje, ali srazmjerno broju povratnika i ažurnosti ljudi u svojim zahtjevima tako je tekla i realizacija. Popraviti se uvijek može i treba, s tim da smo na kraju zadovoljni realizacijom, gdje dugujemo zahvalnost i našim partnerima u realizaciji, to su obično općine, gradovi, predstavnici civilnog društva i povratnika.