Hidroelektrane, usljed loše hidrologije tokom godine, a rudnici i termoelektrane zbog lošeg kvaliteta uglja, bile su prinuđene da rebalansiraju proizvodnju na niže. Linija će biti podvučena za desetak dana, pa je sve izvjesnije da će kraj godine većina elektrana završiti "na mišiće".

Iako su "Hidroelektrane na Trebišnjici" zbog loše hidrologije, rebalansirale proizvodnju pa intenzivirale u Upravi vjeruju da će krajnji rezultat biti dobit od najmanje deset miliona maraka. Agregati su radili maksimalno, jer nije bilo dovoljno kilovata iz domaćih termoelektrana.

- Bili smo angažovani na rad sa PHE Čapljina, i to radimo i u ovom momentu, što se odražava na zalihe vode u Akumulaciji "Bileća". A kota hidroakumulacije je niža za 13,5 metara u odnosu na plan, kao posljedica intenzivnog rada. Slikovito - prvobitni plan rebalansirali su za 60 megavata manje, a ostvarili ga sa oko stotinu megavata više, deset dana prije kraja godine. Restrikcije nisu opcija - istakao je Gordan Mišeljić, direktor ZP "Hidroelektrane na Trebišnjici", a.d. Trebinje.

Mišeljić je naveo da HET ima sreću da mogu da upuste veliku količinu energije u mrežu, da smanje rizik i procenat da ne dođe do restrikcija ili raspada elektro-energetskog sistema u Republici Srpskoj.

Iako kubure sa ugljem kvaliteta ispod svih projektovanih vrijednosti, termoelektrane su izvlačile maksimum iz termo-blokova. Cijena toga u Gacku je enormna potrošnja mazuta i znatno veći utrošak lošeg uglja.

- Mi smo u prvih devet mjeseci 2024. godine imali prosječnu kaloričnu vrijenost uglja 5.766 kilodžula po kilogramu, što je trideset odsto ispod projektovane kalorične vrijednosti, i 10 odsto manje u odnosu na godinu prije - istakao je Maksim Skoko, v.d. direktora ZP Rudnik i Termoelektrana Gacko.

Zaključno sa novembrom, termoelektrane su rebalansirane planove ispunile sa 99,18 odsto, a hidroelektrane sa 101,7 odsto. Јedino su Hidroelektrane na Trebišnjici prebacile i bilansni i rebalansirani plan.

Električne energije ipak manje za 387 gigagavtčasova. Za potrebe domaćeg konzuma, nadoknađuje se uvozom.

Ono što djelimično može da raduje domaće termoelektrane jeste povećanje cijene utrošenog kilovata struje od nove godine.

Zadržaće, između ostalog, kontinuitet proizvodnje i nezavisnost domaćeg elektro-energetskog sistema.