Izmjene Zakona o finansiranju institucija BiH kojima se omogućava isplata plata u kešu, nakon što su jučer usvojene u Predstavničkom domu PSBiH, mogle bi biti vrlo brzo usvojene i u Domu naroda PSBiH. 

Pokazuje to računica na osnovu broja i strukture onih koji su o izmjenama tog zakona glasali u Predstavničkom domu PSBiH.

Riječ je o izmjenama Zakona koji će omogućiti osobama koje su na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država da primaju platu u gotovini, jer su im zbog sankcija blokirani računi u bankama.

Izmjene Zakona predložio je Marinko Čavara, HDZ-ov zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH koji je na crnoj listi i jasno je da na ovaj način želi riješiti svoj problem, jer on duže vrijeme ne može primati platu.

Predloženim zakonom predviđena je izmjena prema kojoj će Ministarstvo finansija i trezora BiH osigurati gotovinu za isplatu plata i drugih primanja zaposlenika u slučaju kada je isplata onemogućena putem tekućeg računa. Gotovina će biti osigurana i za isplatu troškova službenih putovanja i ostalih sitnih materijalnih troškova.

Takva isplata omogućena je onima koji ne mogu ostvariti ova prava samo ako im ona nisu uskraćena pravosnažnom sudskom, upravnom ili drugoj odluci nadležnog organa, pa je još jasnije da se odnosi na osobe s američke crne liste poput Čavare. 

Obrazlažući ove izmjene na sjednici Predstavničkog doma PSBiH Čavara je rekao da one omogućavaju zaposlenima u institucijama BiH "ostvarivanje osnovnih ljudskih prava propisanih Ustavom BiH, ustavima entiteta te mnogim međunarodnim aktima, a to su pravo na imovinu, pravo na rad i plaću koja zaposleniku i njegovoj porodici osigurava život dostojan čovjeka".

Ovo nije prvi put da je Čavara pokušao izdejstvovati da državne institucije iznađu način da mu isplaćuju platu na neki drugi način, osim putem bankovnog računa koji mu je zbog sankcija blokiran.

 On je ranije o tom problemu bezuspješno pisao Vijeću ministara BiH, a pokušaj izmjene Zakona o finansiranju institucija na isti način HDZ BiH je probao provesti skoro prije godinu dana, kada je sličan zakon u proceduru uputio Predrag Kožul, šef Kluba poslanika HDZBiH u Predstavničkom domu PSBiH.

No, on je taj zakon povukao iz procedure nakon što su u to vrijeme iz Ambasade SAD u BiH najavili da bi zbog usvajanja izmjena tog zakona mogle uslijediti sankcije.

Mnogi parlamentarci tada su govorili da ne podržavaju izmjene zakona koje bi omogućile isplatu plata u državnim institucijama za osobe s američke „crne liste“ u gotovini.
Ali, očigledno se od aprila prošle godine do danas, u tom pogledu mnogo toga promijenilo.

Jer, umjesto prošlogodišnjeg izričitog 'ne' uoči najave glasanja o tom zakonu, mnogi poslanici su sada ostali suzdržani.

A, to što se nisu jasno opredijelili protiv Čavarinog prijedloga omogućilo je usvajanje tog zakona u Predstavničkom domu, te njegovo hitno upućivanje na razmatranje i usvajanje u Dom naroda PSBiH. 

Tako se vrlo brzo može očekivati da se ispred 15 delegata tog Doma nađe "Čavarin zakon".

A, već sada se zna da će za njega sigurno glasati tri delegata HDZBiH i svih pet delegata iz Kluba srpskog naroda.

To je osam glasova koji su dovoljni za usvajanje ovog zakona u drugom krugu glasanja, sve i da ne bude još jedan glas iz FBiH koji je neophodan za usvajanje izmjena Zakona već u prvom krugu, a nije nemoguće da se i to desi.

 Omogućavanje osobama s američke „crne liste“ da primaju platu u gotovini, na način da im se pogoduje kroz izmjenu domaćeg zakonodavstva sigurno je da obesmišljava sankcije SAD i moglo bi otvoriti niz drugih problema.

To su iz Ambasade SAD već jednom najavili ,spominjući potencijalne posljedice za one koji budu pomagali sankcionisane.

Moguće je da je one koji su načinili prvi korak u pomoći da Čavarin zakon bude usvojen 'ohrabrilo' to što je u entitetu RS skoro godinu dana omogućena isplata 'crnolistašima' kroz sličan zakon usvojen u entitetskoj skupštini.

 Plate u gotovini tako se isplaćaju sankcioniranim Miloradu Dodiku, Radovanu Viškoviću, Nenadu Stevandiću, Željki Cvijanović, Alenu Šeraniću, te mnogim drugim sankcioniranim zvaničnicima u entitetu RS.

Međutim, ako je državnim parlamentarcima to izgovor, onda je njihova odluka još skandaloznija, jer je redom riječ o osobama koje redovno 'kroje' i sve neustavne zakone, pa njihovi postupci nikako ne bi smjeli biti obrazac ponašanja, ni u kojem slučaju.

Do usvajanja 'Čavarinog zakona' došlo je u jeku udara na ustavni poredak od vlasti u entitetu RS i u vremenu što nije nikakva tajna, kada i Milorad Dodik i država BiH i oni koji bi trebali zastupati njene interese iščekuju konačan stav i pomoć SAD-a državnim institucijama u rješavanju krize u kojoj se zemlja nalazi.

 Baš u tom trenutku, kada američki senatori i kongresmeni pozivaju na zaustavljanje udara na BiH već sankcionisanih u entitetu RS, državni parlamentarci u BiH su prihvatili hitno razmotriti i usvojiti izmjene zakona koje omogućavaju direktnu pomoć i osobama koje su SAD sankcionirale.

Je li takva odluka utemeljena na nekim informacijama koje javnosti nisu poznate, a koje idu u prilog primjerice tome da će nova američka administracija odustati od ovakve vrste sankcija u BiH ili je u pitanju čisti avanturizam , za sada nije poznato.

 No, već su počele kuloarske priče da se doprinosom usvajanju Čavarinog zakona u stvari 'kupuju' naklonost HDZ-a BiH i njihovi ustupci za neke buduće ili procese koji su u toku.

Prije svega, očekuje se da zauzvrat HDZ-ova Borjana Krišto što prije u proceduru uputi prijedlog za imenovanje Nebojše Vukanovića na poziciju ministra sigurnosti BiH i da se na taj način riješi blokada Vijeća ministara BiH od SNSD-a, jer s glasom Vukanovića bit će omogućena prohodnost odluka, bez obzira na to da li će za njih glasati dva SNSD-ova ministra.

 Faktički, s jedne strane u ovom slučaju moglo bi biti riječi o „političkoj trgovini“, a s druge i o interesu stranaka čiji su funkcioneri sankcionisani , pa bi i oni mogli 'hajrovati' preko 'Čavarinog zakona'.

S obzirom da sankcionisanih ima u više različitih stranka, utoliko je više zanimljivo vidjeti kako su glasali poslanici parlamentarnih stranaka o ovako važnom pitanju.

Treba napomenuti da na ovakvim pitanjima klubovi stranaka uglavnom imaju jedinstven stav i nema različitih stavova o takvim pitanjima, jer svaki glas je bitan. Na tački o Čavarinom zakonu glasalo se ovako:

Klub poslanika SDA: Četiri protiv, tri suzdržana

Šerif Špago, Safet Kešo, Amor Mašović i Midhat Čaušević bili su protiv Čavarinog prijedloga. Suzdržani su bili Edin Ramić, Nermin Mandra, Šemsudin Dedić, dok Danijal Tulumović nije prisustvovao sjednici.

Klub poslanika SDP BiH: Svi protiv

Svi su bili protiv Čavarinog zakona. I to Saša Magazinović, Ermina Salkičević, Dizdarević, Jasmin Imamović i Alin Muslić

Ovaj prijedlog u prvom krugu nije dobio potrebnu entitetsku većinu pa se odmah pristupilo drugom krugu gdje je prijedlog izglasan sa 14 glasova za, 12 protiv i 10 suzdržanih.

Klub poslanika DF-a: Dva suzdržana, jedan odsutan

U Klubu poslanika DF-a Zlatan Begić i Vlatko Glavaš bili su suzdržani, dok je Milan Dunović bio odsutan.

Klub NiP-a: Jedan za, dvoje suzdržanih

U Klubu poslanika NiP-a Denis Zvizdić bio je za, dok su Nihad Omerović i Mia Karamehić -Abazović bili suzdržani.

Mješoviti klub NESBiH-Naprijed: Dvoje protiv, jedan suzdržan

U 'najmlađem' poslanićkom klubu u Predstavničkom domu PSBiH, Jasmin Emrić i Elvisa Hodžić iz NESBiH bili su protiv, dok je Šemsudin Mehmedović iz stranke Naprijed bio suzdržan.

Oboje poslanika Naše stranke, Sabina Ćudić i Predrag Kojović bili su suzdržani pri glasanju o Čavarinom zakonu.

Klub HDZBiH: Troje za, jedno odsutno

Očekivano, pored Marinka Čavare koji je podržao svoj prijedlog, glasove za s dali poslanici te stranke Predrag Kožul i Slavko Matić, dok zastupnica Darijana Filipović nije bila prisutna.

Zastupnica Aida Baručija bila je protiv Čavarinog zakona.

Poslanici stranka iz entiteta RS: Svi prisutni dali podršku

Poslanici i vladajućeg SNSD-a i opozicionih SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red podržali su Čavarin zakon. I to Miroslav Vujičić, Sanja Vulić, Ljubica Milanović, Milorad Kojić, Nebojša Radmanović, Čedomir Stojanović, Darko Babalj , Branislav Borenović, Mladen Bosić i Nenad Grković, dok Obren Petrović. Čedomir Stojanović i Mira Pekić nisu prisustvovali glasanju.

Glasanje o izmjenama Zakona o finansiranju institucija BiH komentirao je i Damir Arnaut, ambasador BiH u Njemačkoj, koji je prije svega kritkikovao članove Naše stranke u Predstavničkom domu PSBiH zato što nisu glasali protiv ovog zakona.

"Sramotno glasanje Naše strank o Čavarinom zakonu kojim se crnolistašima omogućava primanje plata u kešu s ciljem zaobilaženja američkih sankcija.