Premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić oštro je reagirao na izjave premijera Federacije BiH Nermina Nikšića u vezi s Reformskom agendom, optuživši ga za populističke i neutemeljene tvrdnje. Pivić je naglasio kako je kao premijer jednog od četiri kantona koji su dali uslovno pozitivno mišljenje na Reformsku agendu dužan odgovoriti na, kako je rekao, "nebulozne navode" premijera Federacije BiH i lidera SDP-a.

Pivić je istakao da je Nikšiću trebalo dva dana da se oglasi, pri čemu je populistički ustvrdio da su "građani Bosne i Hercegovine još jednom žrtve neznanja, nepismenosti, diletantizma i potpunog degradiranja države od strane SDA". Pivić je uvjeren da on i njegov tim znaju mnogo više o dokumentu nego Nikšić.

"U nacrtu Plana reformi postoje dvije tabele dostavljenih projekata," objasnio je Pivić. "Prva, Tabela broj 145, odnosi se na 'Nacrt Indikativne liste prioritetnih investicionih projekata za podršku kroz Reformsku agendu', a druga, Tabela broj 146, je 'Nacrt liste investicionih projekata koji zahtijevaju dodatne konsultacije za uključenje u Tabelu 1'."

Pivić je naglasio da nije bilo problema s prvom tabelom jer se radi o "zrelim", relevantnim i potvrđenim projektima, među kojima su projekti iz sektora transporta vrijedni 2,3 milijarde eura, sektora energije vrijedni 1,1 milijarda eura i sektora digitalizacije vrijedni 3,135 milijardi eura. "Ukupna vrijednost ovih projekata je 6,535 milijardi eura, a Plan rasta je vrijedan 1 milijardu eura, pa je jasno da se svi ovi projekti neće finansirati iz ovog instrumenta," dodao je Pivić.

Premijer Zeničko-dobojskog kantona ukazao je na problematičnu drugu tabelu, broj 146, koja uključuje projekte iz sektora energije, digitalizacije i ljudskog kapitala. "Nikada nismo problematizirali sektor transporta jer su tamo projekti koridor Počitelj-Stolac, Tunel Komar, Lašva-Nević Polje, Sarajevski aerodrom, ali i Mostarski aerodrom te Grude, Istočno Sarajevo, TEN-T mreža za RS, itd.," objasnio je Pivić.

 "Međutim, ukazivali smo na preostala tri sektora u toj tabeli 146. Kako je moguće da od oko 700 miliona eura u ova tri sektora, niti jedan projekat nije predviđen za kantone sa bošnjačkom većinom?" upitao je Pivić. Naglasio je da su sporni projekti u sektorima digitalizacije i infrastrukture za ljudski kapital, vrijedni 20,6 miliona KM, među kojima su projekti kao što su uvođenje sistema za hlađenje i zagrijavanje u srednjim školama u HNK, Jedinstveni informacioni sistem za visoko obrazovanje Rs i unapređenje širokopojasnog interneta u Rs.

"Neka Nermin Nikšić odgovori kako je moguće da se u ovim projektima entitet Rs naziva državom: Dizajn i implementacija Državnog eVlada portala Rs i Državni open data portal Rs, a istovremeno Rs traži i on pristaje na brisanje pojma državni uz BiH?" izjavio je Pivić.

Pivić je također komentirao Nikšićeve tvrdnje da "SDA upućuje zamjerku jer se kantoni nisu konsultovali u evaluiranju i delegiranju projekata, nego samo država i državne institucije". "Mi upućujemo zamjerku jer samo naši kantoni nisu nizašta konsultovani, pa ni za ove projekte, a ostali očigledno jesu," istakao je Pivić. "Ako su, kako Nikšić tvrdi, 'državne institucije i ministarstva predlagali i realizovali pripremu i delegiranje projekata', zašto ta državna ministarstva na čijem čelu su njegovi koalicioni partneri nisu konsultovali i predlagali projekte iz kantona sa bošnjačkom većinom?"

Premijer Zeničko-dobojskog kantona pozvao je Nikšića da se osvrne na stvarne potrebe stanovnika Federacije BiH, posebno u kantonima sa bošnjačkom većinom. "Neka Nikšić odgovori da li je prioritet da sve osnovne i srednje škole u RS budu opremljene sa ICT opremom, dok naša djeca nemaju ni osnovna školska pomagala, a griju se na peći i ugalj," izjavio je Pivić. Također je postavio pitanje zašto je digitalizacija radio-komunikacijskog sistema za MUP Rs prioritet, a isti standard nije primijenjen za MUP-ove u Federaciji BiH.

Pivić je zaključio da SDA nije blokirala ništa, već je tražila ravnomjeran razvoj i prava svih kantona. "Tražili smo da se u drugu tabelu, gdje se navode projekti iz obrazovanja, energije i digitalizacije, uključe i kantoni sa bošnjačkom većinom, ali nam to nije dozvoljeno," izjavio je Pivić. "Jasno je da nisu usaglašeni i mi smo onda tražili da se ta tabela briše iz dokumenta dok se i on ne usaglasi kako bi se osigurao ravnomjeran razvoj i prava svih. Međutim, i taj zahtjev je odbijen."

Premijer Zeničko-dobojskog kantona zaključio je da je proces usaglašavanja dokumenta bio vođen netransparentno, pristrasno i metodološki krajnje upitno.

"Nama je dato 90 minuta da se izjasnimo na 160 stranica teksta. U atmosferi nepovjerenja, gdje je proces usaglašavanja dokumenta bio vođen netransparentno, pristrasno i metodološki krajnje upitno, svaka riječ je važna," izjavio je Pivić, pozivajući nadležne da traže snimak sastanka u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama kako bi se čulo s kakvim omalovažavanjima su svi njihovi zahtjevi dočekani.