U Sarajevu je održana sjednica Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine. Iako je sjednica poćela u 11 sati, saslušanje direktorice Instituta za mjeriteljstvo BiH Milice Ristović-Krstić počelo je sat i pol vremena kasnije.

Reporteri portala Ljudski. ba svjedočili su burnoj raspravi o tome da li direktorica uopće može biti saslušana pred ovom komisijom s obzirom da je, kako je i sama Ristović-Krstić navela, pokrenut upravni postupak na sudu.

Sud Bosne i Hercegovine zaprimio je prijave od Nove BH, BN-a i OBN-a.

Nakon rasprave, član Komisije iz SNSD-a Branimir Kojić ustvrdio je kako nema uporišta da direktorica bude saslušana. Kojić je pitao i zbog čega na saslušanje nije pozvan bivši direktor Instituta Zijad Džemić, jer je, kazao je Kojić i protiv njega stigla predstavka Komisiji.

“Čemu žurba? Na ovaj način, ispada da mi štitimo bivšeg direktora, a stigmatiziramo sadašnju direktoricu. Loše se osjećam”, rekao je Kojić, da se on ne protivi javnom saslušanju bilo koga, ali da Komisija nije spremna da se saslušanje Ristović-Krstić obavi danas.

Branislav Borenović (PDP), predsjednik Komisije, kazao je da Kojić o spremnosti za saslušanje može govoriti u svoje ime, jer je sedam članova Komisije donijelo odluku da se saslušanje obavi danas.

“Vi pravite neku vrstu parlamentarne drame. Odluka o saslušanju je donijeta većinom glasova. Znam da bi za neke bilo najbolje da ne radimo ništa i da je Parlament zaključan”, kazao je Borenović.

No, nakon pauze od 45 minuta, članovi komisije su se vratili i odlučili saslušati direktoricu, ali je utvrđeno i da joj neće moći postavljati pitanja u vezi pravilnika o mjerenju gledanosti jer je on predmet sudskog spora. Pitanja su bila u vezi procedura donošenja akata.

Podsjetimo, protiv direktorice i Instituta je bilo 14 prijava, a najviše se odnosi na sumnju na korupciju u vezi pravilnika koji regulira gledanost televizijskih kuća u BiH, odnosno da je jednostrano djelovala.

“Dobili smo nekoliko podnesaka koji dovode u pitanje zakonitost i način donošenja podzakonskih akata Instituta za mjeriteljstvo, po kojim postoje indicije da se pokušavaju favorizirati određena preduzeća. Neki podnesci su anonimni, neki nisu”, rekao je Branislav Borenović, predsjedavajući Komisije za borbu protiv korupcije.

U podnescima se, između ostalog, navodi da članovi Vijeća za mjeriteljstvo BiH nisu konsultovani kada se donose podzakonski akti poput pravilnika.

Zanimljivo je ikako je tekla rasprava u Plavoj sali Parlamentarne skupštine BiH. Naime, na svako nezgodno pitanje koje je postavljeno direktorici Krstić, ona je gestikulirala pogledom prema Kojiću, koji je u nekoliko navrata prekidao dopredsjedavajuću koja je postavljala pitanja. Kojić je često širio ruke u pokušajima obrane svoje stranačke kolegice na čelu Instuta za mjeriteljstvo, pokušavajući prekinuti postavljanja pitanja.

I sama direktorica Krstić u nekoliko navrata drsko je prekidala dopredsjedavajuću, poručivši joj da se nije pripremila za sjednicu.

Posebno je bilo zanimljivo izlaganje predsjednice i članova Savjetodavne komisije koje je imenovalo Vijeće ministara BiH, a koji nisu htjeli kazati kome odgovaraju za svoje postupke. Iz njihovih izlaganja se moglo čuti da to tijelo nema nikakve ingerencije i da su njihove odluke savjetodavne i neobvezujuće, te kako za svoj rad ne primaju nikakvu naknadu osim refundiranja troškova za autobsne karte kada dolaze na sjednice. Također, u Savjetodavnom tijelu sjedi nekoliko članova koji su istovremeno zaposlenici Instituta za mjeriteljstvo BiH.

Član komisije Safet Kešo naveo je kako mu je nakon 3 sata rasprave jasno da su i članovi komisije duboko podijeljeni te kako mu se čini da iza svega postoje skrivene namjere pojedinaca.

Članovi Komisije su se usuglasili da će na jednoj od narednih sjednica na saslušanje biti pozvan i bivši direktor Instituta za mjeriteljstvo te kako će na radni sastanak pozvati i predstavnike Suda BiH, te kako je neophodno mijenjati Poslovnik o radu koji članovima Komisije uskraćuju rad brojnim nelogičnostima.

Predsjedavajući Borenović kazao je kako se radi o poslovima vrijednim 40 miliona maraka, te kako je vrlo važno otkriti je li bilo korupcije i pogodovanja pojedincima ili je sve rađeno po zakonu.