Univerzitet u Sarajevu - Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava organizira naučni skup pod nazivom “Instrumentalizacija i politizacija nacionalnih prava: Deklaracija 'Svesrpskog sabora' kao kontinuitet velikodržavne politike”. Skup će biti održan 9. januara u sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu. 

Osnovni cilj skupa je detaljna analiza izazova koje Deklaracija “Svesrpskog sabora” postavlja pred suverenitet Bosne i Hercegovine, uz formulisanje konkretnih preporuka za adekvatan odgovor na državne, regionalne i međunarodne izazove.

“Deklaracija “Svesrpskog sabora” predstavlja kontinuitet velikosrpske politike i institucionalizaciju koncepta “srpskog sveta”. Usmjerena je na stvaranje homogenog prostora kroz identitetsko ujednačavanje koristeći simboličke, kulturne i obrazovne elemente, kao i sektore poput energetike i saobraćaja. Putem institucionalne i infrastrukturne povezanosti, Srbija nastoji sistemski homogenizirati vlastiti državni prostor i prostor bosanskohercegovačkog entiteta Republiku Srpsku, čekajući povoljan geostrateški trenutak za realizaciju velikodržavnih ciljeva”, kazao je u razgovoru za Federalnu novinsku agenciju direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Muamer Džananović.

Dodaje kako Deklaracija također potvrđuje kontinuitet teritorijalnih pretenzija Srbije prema Bosni i Hercegovini, koje su kroz historiju dovele do, između ostalog, agresije, ratnih zločina i genocida nad Bošnjacima. Njenim usvajanjem ove ideološke smjernice dobile su institucionalnu podršku i pravni okvir, naglasio je Džananović, ističući da, s obzirom na implementaciju njenih članova, o ovim pitanjima se mora govoriti i posvetiti im veća pažnja.

“Smatram da je važno naglasiti da brojni članovi Deklaracije za Bošnjake i Hrvate u RS-u su već godinama realnost s kojom se svakodnevno suočavaju, i to želim posebno istaknuti”, podcrtao je.

Džananović smatra da jedan od bitnih segmenta ove Deklaracije jeste da se njenom implementacijom u konačnici pokušava osnažiti geopolitički utjecaj Rusije u regiji, što ima ozbiljne posljedice za stabilnost regije.

“Također, kroz Deklaraciju nastoji se redefinirati narativi o događajima iz devedesetih, posebno o genocidu u Srebrenici, čime se relativiziraju presude najvećih svjetskih sudova, kao i historijske činjenice. U tom smislu već je implementiran niz mjera. Možda se očekivalo da će nakon propalih velikih napora Srbije u pokušaju da Rezolucija o genocidu ne dobije podršku pred Generalnom skupštinom UN-a odustati od “borbe za narativ”, kako se to često kaže, međutim dokazi koje ćemo prezentirati na ovom skupu pokazuju upravo suprotno”, kazao je.

Ovakvi procesi zahtijevaju hitan odgovor, kako domaćih institucija, tako i međunarodne zajednice, dodaje Džananović.