Nakon otvaranja pregovora o pristupanju i pohvala trenutnim vlastima što su u godinu dana postigle više nego prethodnih deset, BiH je u novoj krizi, pri čemu je usvajanje reformskih zakona na čekanju. Prema riječima premijera FBiH i predsjednika SDP-a Nermina Nikšića, Trojka i SDP nude rješenja i dogovor u skladu s europskim prioritetima i demokratskim načelima. Stoga neće prihvatiti prijedloge SNSD-a.

Moramo razgovarati o svemu, ali moramo krenuti od realnih osnova. Moja želja je da ova zemlja ima jednog predsjednika, da niže administrativne jedinice budu ekonomsko-geografske regije umjesto entiteta… Međutim, svjestan sam da započinjanje pregovora iz ovih pozicija nije realno i čak se može tumačiti kao zlonamjerno. Isto vrijedi i za zahtjev za zatvaranje OHR-a i uklanjanje međunarodnih sudaca, svi oni su vrhunski stručnjaci. To trenutno nije moguće, kaže Nikšić.

Izmjene u načinu izbora sudaca, objašnjava on, moguće su samo kada domaće pravosudne i druge institucije dosegnu standarde EU i kada smo na pragu pristupanja EU.

Argument da nismo suverena zemlja zbog stranih sudaca ili OHR-a, i da je strani intervencionizam najveći problem u pristupanju EU, nije valjan. EU se temelji na “stranim”, zajedničkim institucijama s obimnim ovlastima.
Primjeri su Europsko javno tužiteljstvo, Europski sud za ljudska prava, Europski sud pravde, Europski revizorski sud i mnoge druge institucije čijim odlukama ćemo se morati povinovati nakon pristupanja EU. OHR je specifična institucija, kao i naš Ustavni sud, gdje je najveći problem nedostatak domaćih sudaca, a ne prisutnost stranih – ističe Nikšić.

Komentirajući procjene da je BiH još uvijek bliža članstvu u NATO-u nego EU, Nikšić podsjeća da je to zakonska obaveza, ali da je prethodna većina, vođena SDA, BiH vratila nekoliko koraka unatrag.

Suglasili su se da se Komisija za pristupanje preimenuje u Komisiju za suradnju s NATO-om. U dokumentu koji su trijumfalno promovirali kao ANP, formalno su kapitulirali i odustali od pristupanja NATO-u.
Mnoge države, uključujući Srbiju, surađuju s NATO-om. Imali smo instituciju čiji je zadatak bio raditi na pristupanju NATO-u, i napuštena je. Sada radimo sve kako bismo zemlju vratili na put prema NATO-u. Trudimo se provesti reforme, modernizirati OS BiH; važno je doseći NATO standarde, a članstvo će tada biti nadohvat ruke – dodaje Nikšić.

Nije pozvan na sastanak koji je organizirao Konaković

Najava velikog sastanka predstavnika stranaka koje okupljaju Bošnjake u regiji od predsjednika NiP-a, Elmedina Konakovića, naišla je na podijeljene reakcije. Nikšić nije pozvan na taj sastanak. Kaže da ima stalnu i otvorenu suradnju s Konakovićem i da su također razgovarali o ovoj temi.

NiP ima pravo organizirati događaj usklađen s njihovom idejnom i strateškom orijentacijom. Mi u SDP-u imamo nešto drugačije pozicije; kao multietnička stranka, SDP se ne bi trebao svrstavati ni u koju etničku skupinu, ali poštujemo stavove jedni drugih. Siguran sam da je namjera Konakovića iskrena i da je uvijek vođen idejom i koracima za koje misli da su u najboljem interesu države.

Odgovor opozicije smatra se krajnje neprimjerenim, čak licemjernim, jer često pozivaju na bošnjačko jedinstvo, a onda željno napadaju nekoga tko to nudi ako to nije netko iz njihovog interesnog kruga – ističe Nikšić.

Sudeći po najavama, možemo očekivati novi val poskupljenja, goriva, struje, a vjerojatno i plina, dok rast plaća i mirovina ne prati troškove života. Nikšić ističe da je kada je riječ o električnoj energiji riječ o balansiranju cijene kako bi se zaštitili najugroženiji i nagradila njihova učinkovitost.

U proteklim godinama, upravljanje Elektroprivredom bilo je neodgovorno prema rudnicima i investicijama općenito. Nalazimo se u situaciji u kojoj moramo donijeti odlučne mjere koje će značiti stabilizaciju rudnika, investiranje u nove kapacitete i očuvanje energetske neovisnosti zemlje.
Svi koji razumiju ovaj posao znaju da bez rudnika i rudara nema električne energije, pa je prepolovljenje kapaciteta proizvodnje ugljena izravno određujuće za rezultate u proizvodnji struje. Mi smo, kao Vlada FBiH i tadašnja uprava, 2015. godine ostavili preko 2.000 GWH viška struje za izvoz, a 2023 godine u kolovozu naslijedili mizernih 100 GWH. To pokazuje na koju razinu poslovne destrukcije je pogrešnom politikom doveden gigant u vlasništvu građana FBiH – kaže Nikšić.

Već duže vrijeme se finaliziraju prijedlozi seta fiskalnih i zakona o minimalnoj plaći, a na pitanje kada će oni biti usvojeni Nikšić odgovara da izrazita ovisnost socijalne politike od proračuna FBiH traži oprez i odgovornost.

– Mi smo od početka jasno opredijeljeni da je to najvažnija reforma koju želimo provesti, jer vjerujemo da poslodavci zaslužuju manje porezno opterećenje, koje će se preliti u rast plaća radnika. Zakoni su u suštini završeni, ali je financijska analiza pokazala da se radi o preko milijardu maraka prihoda kojih se FBiH treba odreći, što je u ovom trenutku nemoguće kompenzirati bez implementacije online fiskalizacije.

Mirovine, invalidnine, braniteljski dodatak, njegovatelje, dječji doplatak i niz drugih stvari nemamo pravo ugroziti neusklađenim reformama – ističe Nikšić, te dodaje da timovi rade na pripremama za online fiskalizaciju.

– U cilju ispunjavanja svog obećanja da ćemo omogućiti veća primanja radnika, donijeli smo uredbu kojom smo omogućili isplatu 420 KM neoporezivo i time minimalnu plaću od siječnja praktično definirali na iznos od 1.039 KM. Nažalost, od tada je pogrešno pritisak na Vladi FBiH zašto se to ne isplaćuje svima. Mislim da je to pitanje za poslodavce, jer je Vlada omogućila da su doprinosi na 1.039 KM danas manji nego što će biti nakon fiskalne reforme.

Dakle, da budem konkretan na vaše pitanje, fiskalni zakoni će ići u proceduru onog trenutka kad na javnom pozivu izaberemo partnera za implementaciju online fiskalizacije. Iskustva zemalja iz okruženja nam govore da implementacija sistema za online fiskalizaciju traje 4 mjeseca, nakon čega se on može pustiti u produkciju.