Pacijenti u FBiH godinama se žale na brojne nedostatke u zdravstvenom sistemu zbog čega su uskraćeni za kvalitetnije usluge i zaštitu njihovog zdravlja, ali nadležni se oglušuju o njihove vapaje i upozorenja. Najsvježiji primjeri nemara prema najranjivijoj kategoriji društva sadržani su u detaljnim nalazima izvještaja Ureda za reviziju institucija BiH o radu Federalnog ministarstva zdravstva za prošlu godinu.
Taj izvještaj dokazuje da se negativne prakse ne mijenjaju godinama, uprkos upozorenjima i revizora, a još se niko nije usudio da aktuelnog, a ni bivše ministre pozove na odgovornost.
Ministar zdravstva FBiH Nediljko Rimac rijetko istupa u javnosti, na novinarske upite uglavnom ne odgovara, a iako je duže od godinu na toj funkciji, najviše je prepoznatljiv po tome što je mjesecima odugovlačio, a potom i nije dao saglasnost za imenovanje doktora Ismeta Gavrankapetanovića na mjesto generalnog direktora KCUS-a.
I nema ništa sporno u tome što je Rimac u slučaju Gavrankapetanovićeve dokumentacije „dlaku cijepao na četvero“, pravdajući to zakonskom potrebom, iako u konačnici nije do kraja pojašnjeno šta je sporno kod Gavrankapetanovićevih certifikata, da revizorski izvještaj o radu Ministarstva zdravstva na čijem je čelu Rimac, ne vrvi od utvrđenih nepravilnosti koje štete pacijentima i u ovim slučajevima Rimac ignoriše i zakone i druge akte kojih bi se morao pridržavati.
Tako su revizori utvrdili da Ministarstvo zdravstva, iako utvrđuje Listu lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja na kojoj su propisane veleprodajne cijene lijekova, a koju su dužni primjenjivati i kantoni, ne vrši snižavanje cijena putem pregovaranja, što nije u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima.
Pored toga, Ministarstvo nije donijelo ni jasna stručno-medicinska uputstva koja predstavljaju kriterije na osnovu kojih se utvrđuje pravo na korištenje lijekova s posebnim režimom propisivanja sa Liste Fonda solidarnosti.
„Neprovođenje pregovaranja sa proizvođačima lijekova, odnosno nositeljima dozvole za stavljanje lijeka u promet, u postupku sačinjavanja listi lijekova u FBiH ima za posljedicu neefikasno trošenje budžetskih sredstava, što nije u skladu s članom 4. Zakona o budžetima u FBiH. Pored toga, svi kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja nisu u mogućnosti da ispoštuju Listu lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja, a osigurana lica koja se nalaze na Listama čekanja za propisane lijekove sa Liste lijekova Fonda solidarnosti nemaju ravnopravan položaj i ne mogu pod jednakim uslovima ostvariti prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, što nije u skladu s članovima 11. i 35. Zakona o zdravstvenom osiguranju", naveli su revizori.
Zbog ovih nalaza, revizori su ukazali na potrebu da nadležni organi preispitaju donesene i primjenjivane pravilnike kojima je definisan način izrade svih listi lijekova i korištenje lijekova Fonda solidarnosti, kao i Metodologiju o načinu i postupku izrade i revizije federalnih listi lijekova.
Skrenuta je pažnja i na to da Kantonalnoj bolnici „Dr. Fra Mihovil Sučić“ Livno transferirano 2.000.000 KM i Domu zdravlja Travnik 200.000 KM, bez kriterija i netransparentno.
Ministarstvo zdravstva je bilo u obavezi da do oktobra 2022.godine uspostavi Registar proizvođača i uvoznika hemikalija, a što nije urađeno ni tada, ni u dosadašnjem mandatu ministra Rimca.
I dok se za „obične“ pacijente uvijek traži „još jedan papir“ u realizaciji njihovih prava, u Ministarstvu zdravstva, kako su utvrdili revizori jednokratne pomoći za teže bolesti ili invalidnosti, isplaćuje se i po nekoliko hiljada maraka „bez nalaza, ocjene i mišljenja Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja".
Članovima komisija koje se formiraju po posebnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva FBiH u prošloj godini je isplaćeno čak 587.861 KM.
Revizori su ustanovili da su u te komisije većinom imenovani zaposlenici koji obavljaju rukovodeće poslove, kao što su sekretar, savjetnici i pomoćnici ministra i šefovi odsjeka. Neki od njih su isplaćeni za rad u čak pet do devet različitih komisija gdje su zaradili pojedinačno u prošloj godini i do 16 hiljada KM!
Također, u istom periodu je vanjskim saradnicima isplaćena naknada za rad u po jednoj komisiji u iznosima od 8.840 KM do 11.920 KM. Ministarstvo nije donijelo interni akt kojim bi se ograničio broj komisija u kojima mogu učestvovati zaposlenici , kao ni maksimalni iznos naknade za rad u komisijama koji mogu dobiti na godišnjem nivou, što može uticati na obavljanje redovnih poslova i aktivnosti.
S obzirom na to da u Ministarstvu tvrde da su članovi komisija radili van propisanog radnog vremena, revizori nisu našli dokaz da su te aktivnosti obavljane u tom periodu.
Prema navodima iz izvještaja rad u nekim komisijama uposlenici bi mogli obavljati uz redovne poslove i bez naknade.
Utvrđeno je i da je ministar Rimac potrošio nenamjenski iz sredstava reprezentacije najmanje 862 KM za smještaj, „iće i piće“ u Sarajevu, iako ima osiguran službeni smještaj u mjestu rada na osnovu kojeg ostvaruje pravo na naknadu troškova smještaja u iznosu od 299 KM mjesečno.
Slične primjedbe i preporuke da Ministarstvo zdravstva FBiH treba odgovornije izvršavati svoje obaveze revizori u izvještajima navode godinama, ali nažalost stanje se ne mijenja. U ovom slučaju cijena nemara i nerada najodgovornijih za oblast lijekova i zdravstvenih ustanova plaća se onim najvrjednijim - životima građana FBiH.
