Ono što Bosna i Hercegovina traži od Srbije zbog hidrocentrala Zvornik i Bajina Bašta, sada Crna Gora potražuje od BiH zbog hidroelektrana na Trebišnjici
Jedini susjed sa kojim Bosna i Hercegovina nema neriješenih graničnih pitanja je Crna Gora. Dokaz tome je i da su BiH i Crna Gora jedine države nastale na prostoru bivše SFRJ koje imaju potpisan sporazum o graničnoj liniji. Međutim, tvrdnja koju godinama vole ponavljati bh. i crnogorski političari kako nemamo međusobnih neriješenih pitanja, naprosto nije tačna. Problem se zove Bilećko jezero. Da pojasnimo o kakvom se problemu radi, koristićemo primjere graničnih sporova koje BiH ima sa ostalim susjedima.
Dugi niz godina u BiH se govori o tome kako nam Srbija duguje veliki iznos, spominje se čak i pet milijardi eura, zbog korištenja vode iz Zvorničkog i jezera Perućac za potrebe hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta. BiH potražuje novac zbog toga što Srbija svu proizvedenu električnu energiju zadržava za sebe, a uz to ne plaća naknadu za potopljeno zemljište općinama Zvornik, Višegrad, Srebrenica i Rogatica, na čijim se područjima nalaze ova jezera.
Također, govori se i o tome kako Hrvatska ne plaća naknadu za potopljeno zemljište općinama Livno i Tomislavgrad zbog akumulacije Buško jezero, iz kojeg koristi vodu za potrebe hidroelektrane Orlovac. I u ovom slučaju se govori o milionima eura. Problem je taj što bi Hrvatska da naknadu plaća prema količini proizvedene struje, dok Livno i Tomislavgrad traže da se visina naknade obračunava prema broju potopljenih kvadratnih metara terena. Obrazloženje koje koriste bh. općine u ovom sporu je da je zemljište potopljeno bez obzira na to da li HE Orlovac proizvodi struju ili ne. No, para nema bez obzira i na zakon usvojen u Parlamentu FBiH.
Ono što mi u ovim primjerima tražimo od Srbije i Hrvatske, Crna Gora, tačnije Opština Nikšić traži od BiH i to još od 2003. godine. Naime, Bilećko jezero, koje je nastalo za potrebe četiri hidroelektrane na rijeci Trebišnjici, dijelom se nalazi na teritoriji Crne Gore, odnosno spomenute općine.
Već više od 20 godina Crna Gora pokušava dogovoriti sa Elektroprivredom RS-a isplatu novca. ERS samostalno upravlja trima hidroelektranama na Trebišnjici, dok četvrtom, HE Dubrovnik, upravlja zajedno sa Hrvatskom elektroprivredom. Međutim, dosadašnja nastojanja nadležnih crnogorskih institucija ostala su bezuspješna.