U ovakvim okolnostima, razgovor o reformskim zakonima i napretku ka EU integracijama djeluje besmisleno. Još apsurdnije je to što Koopman planira sastanak s Viškovićem, čija politika direktno podržava secesionističke poteze.
Dok Bosna i Hercegovina prolazi kroz najtežu političku i sigurnosnu krizu u posljednjim godinama, Evropska unija šalje svog izaslanika kako bi razgovarala o reformskim zakonima. No, u situaciji u kojoj Milorad Dodik otvoreno podriva ustavni poredak države, postavlja se pitanje svrhe ovakvih sastanaka.
Gert Jan Koopman, glavni direktor Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju, stiže u četvrtak u BiH kako bi se sastao s državnim i entitetskim funkcionerima. Među planiranim susretima je i razgovor s premijerom RS-a Radovanom Viškovićem, koji aktivno podržava Dodikove neustavne odluke.
Otkako je Dodik 26. februara pravosnažno osuđen, političke tenzije u BiH rapidno rastu. Predvođen ličnim interesima, Dodik je kroz Narodnu skupštinu RS-a progurao zakone koji su imali za cilj onemogućavanje rada državnih institucija – Suda BiH, Tužilaštva BiH, VSTV-a i SIPA-e. Nakon što je Ustavni sud BiH te zakone poništio, Dodik je dodatno zaoštrio situaciju, šireći neistine i strah među građanima, uključujući i isforsiranu sigurnosnu krizu u zgradi SIPA-e u Banjoj Luci.
U takvim okolnostima, razgovor o reformskim zakonima i napretku ka EU integracijama djeluje besmisleno. Još apsurdnije je to što Koopman planira sastanak s Viškovićem, čija politika direktno podržava secesionističke poteze.
U trenutku kada je BiH suočena s otvorenim udarom na njen ustavni poredak, nema prostora za pregovore sa zvaničnicima iz RS-a koji podržavaju Dodikovu politiku. Presude pravosudnih institucija ne smiju biti predmet političkih dogovora, a secesionističke aktivnosti ne smiju biti nagrađene bilo kakvim ustupcima. Umjesto jalovih razgovora, međunarodna zajednica mora konačno zauzeti jasniji stav – jer dok u BiH "gori pod nogama", evropske integracije ostaju daleka iluzija.
