Hiljadu maraka na površinu izvuklo staru boljku. Nemogućnost konstruktivnog dijaloga. I ne samo između tri strane kojih se odluka direktno tiče - sindikata, poslodavaca i vlasti, već i koalicionih partnera. Ono što bi trebalo biti dobra vijest, postala je politička. A ono što se trebalo zvati napretkom, moglo bi dovesti do opasnih posljedica - "bosansko proljeće" i desetine hiljada ljudi na ulicama.

O radnicima, fondovima, penzionerima, Nepalcima, koaliciji i fokusu na minimalnu platu. I jasna poruka - da odluka ostaje. Ustupaka neće biti, pa ni po cijenu masovnih protesta. Poslodavci upozoravaju na “bosansko proljeće”, premijer odgovara: Ne vršite pritisak na radnike.

“Nermine, ukoliko ne povučete odluku, ne napravite najdemokratskije i prihvatljivo rješenje za ovu novonastalu situaciju koju ste napravili, imat ćete ‘bosansko proljeće’, imat ćete 30.000 ljudi na ulicama”, rekao je Damir Hasanović, predstavnik malih biznisa iz Banovića.

“Čak imamo neke radnike koji nam se javljaju, koji su sad izloženi pritisku svojih poslodavaca da organizuju proteste radnika pred Vladom. To bi bilo baš interesantno da ljudi protestuju zbog povećanja svoje plate”, rekao je Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP).

Iz Vlade poruke: Partner smo i ne vodimo rat ni protiv koga. Federalni zastupnici odgovaraju: Posvađali ste radnike i poslodavce.

“Vlada FBiH je vrlo perfidno uzela milijardu KM za ovu godinu iz novčanika radnika i privrednika i pritom posvađala radnike i privrednike, koji opet sutra idu zajedno na posao i koji su jedno”, kaže Admir Čavalić, zastupnik SBiH u Zastupničkom domu FBiH.

“Ima ovih koji su se pouzdali sad će otupstiti naše ljude i dovesti Nepalce, ne bih htio nikog da uvrijedim. E sad ne može ni to. Sad će i tom morati platiti hiljadu maraka, pa neka ih drži tamo u nekoj sobi sedam”, rekao je Nikšić.

S rastom plata očekuje se rast i budžetskih prihoda. Oni bi trebali iznositi više od 460 miliona maraka. To bi za sobom trebalo povući i povećanje dječjeg dodatka sa 117 na 190 maraka, te naknade za roditelje njegovatelje, koja bi trebala iznositi 1.000 maraka. Iako će Fond PIO od povećanja minimalca ostvariti prihod od 256 miliona mraka, novca tek ima za redovno povećanje, ne više od toga.

“To će biti neko minimalno povećanje, ali će ono biti u skladu sa zakonom”, poručio je Nikšić.

Odluka ostaje na snazi do donošenja fiskalnih zakona, od kojih je samo Zakon o online fiskalizaciji usvojen u formi nacrta. I to tek u Zastupničkom domu Federacije. Pa ne čudi što mnogi Vladi baš i ne vjeruju.

“Problem s minimalnom platom je samo kap vode u svim tim našim problemima koje poslodavci imaju. Fiskalne reforme su nezaobilazne, s ovim nametima nećemo daleko stići”, poručuje Fadil Čavkić, vlasnik firme Č. J. iz Bihaća.

Za minimalac je Vlada glasala jednoglasno, ali medijski istupi pokazali su brojna razilaženja, čak i optužbe. Na novinarsko pitanje upućeno ministru Vojinu Mijatoviću, u zaštitu je stao premijer.

“Neko drugo pitanje smislite za Vojina. Pošto je ovo moj dio, ja još uvijek vodim Vladu. Svako ima pravo na svoj stav i svoje mišljenje”, rekao je Nikšić.

“Ministar Delić je član Ekonomsko-socijalnog vijeća i glasao je za ovu odluku kao i ja, kolega Kraljević, kolega Lakić. Šta priča Čampara, to me ne interesuje”, poručio je Vojin Mijatović, ministar razvoja, poduzetništva i obrta FBiH (SDP).

Mišljenja i interesi bi nakon svega mogli bi biti približeni, jer bi u ponedjeljak trebala biti održana nova sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća, a za sto će ponovo dobro poznati partneri - vlast i poslodavci.