Oko podrške delegatima za Klub Srba Doma naroda državnog parlamenta nikada do sada nije bila tolika rasprava, koja razbija i koaliciona jedinstva. Pokret za državu, koji je u Narodnu skupštinu RS ušao sa pet poslanika, postao je tas na vagi za podršku SNSD-ovom četvrtom delegatu u Dom naroda. Pred njima su samo dvije opcije, ili glasati za kandidata opozicije, pod uslovom da do dana glasanja iz opozicionih redova ne bude preletača, ili podržati delegata SNSD-a i tako ponovo dati SNSD-u kontrolni paket blokade u zakonodavnoj vlasti.
Predaja države
Na početku je deset probosanskih stranaka djelovalo jedinstveno u okviru ove koalicije. Nakon što su na konsultacijama kod predsjednika RS Milorada Dodika u vezi sa sastavom vlade dogovorili jedno ministarsko i mjesto potpredsjednika entitetskog parlamenta, rafalna politička paljba stigla je iz Sarajeva da se „predaja države“ ne smije desiti.
SDA je pozvala svog člana u okviru Pokreta za državu (PzD) Ramiza Salkića, ali i ostale poslanike da ne dozvole da SNSD dobije četvrtog delegata.
„Ja odgovorno tvrdim da Ramiz Salkić, kao narodni poslanik i član SDA, ni na koji način neću doprinijeti da bilo ko ima mogućnost kontrole i blokada a posebno ne SNSD“, kaže Salkić, podsjećajući da je SNSD pokazao i u prethodnom mandatu da je zainteresovan za te mehanizme blokade.
Mehanizme blokade u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda RS prvi put neće imati pravi Bošnjaci, potvrđuje poslanik Pokreta za državu Mirsad Duratović. SNSD će u ovom mandatu i tu popuniti kvotu svojim Bošnjacima, što, prema njegovim riječima, samo otvara pitanje ko je kriv za takav scenario a ne, da li je Bošnjak veći Bošnjak zato što dolazi iz bošnjačke partije.
„To kad pitate SDA, oni znaju ko je veći a ko manje Bošnjak, jer su za njih Bošnjaci samo članovi stranke a ostali su manje vrijedni“, kaže Duratović, inače bivši logoraš iz Prijedora, navodeći da je mnogo razloga zašto je to tako.
Ko je kriv za Vijeće naroda
„Prvo, pasivno biračko tijelo i to pitanje treba otvoriti odmah. Jer mi da smo imali osam poslanika, onda Dodik ne bi imao tri delegata u Vijeću naroda, već jednog ili dvojicu“, objašnjava Duratović, navodeći da je biračko tijelo pasivno jer mu se država nikada nije obratila onako kako bi trebalo.
„Šta rade oni po ambasadama, sa dijasporom. Ništa. Ne žele to da rade jer je za SDA dovoljno biračko tijelo unutar BiH“, kaže Duratović.
Situaciju dalje usložnjava glasanje o delegatima za Dom naroda, koje je planirano za narednu sedmicu. Prema podacima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, opozicija u NSRS ima 25 poslanika. Za izbor dva delegata potrebno im je 28 glasova, zbog čega se i otvorila priča o davanju podrške pet poslanika Pokreta za državu. Međutim, dodatnu konfuziju unio je Milorad Dodik, koji je rekao da SNSD u koaliciji ima 56 poslanika, što znači da je stvarni broj opozicionih poslanika 22, ukoliko se Dodikova izjava potvrdi tačnom. S obzirom da se o nekim preletačima iz opozicije u vlast već ranije govorilo, izvjesno je da je taj transfer već obavljen, čime je obezbijeđena dvotrećinska većina.
Duratović sada pravi paralelu, odgovarajući na optužbe iz kruga stranaka „osmorke“, koje su već optužile PzD za učešće u blokadi države.
„Znači mi smo izdajnici kada pokušavamo napraviti nešto da olakšamo svakodnevni život ljudi ovdje, a oni nisu kada prave koaliciju sa SNSD-om i HDZ-om, koji ima identičnu politilku prema državi kao SNSD“, kaže Duratović, podsjećajući da je SDA direktno dala glas prije četiri godine SNSD-u za četvrtog delegata u Domu naroda.
Međunarodni pritisci
Duratović kaže da su imali razgvore sa OHR-om o ovim pitanjima, koji su samo željeli da znaju njihove dalje korake dok, ne želeći da otkrije o kome se radi, iz međunarodnih krugova dolaze pritisci da se ne da podrška Dodiku za četvrtog delegata.
„Ako trebam birati - trkati se sa Dodikom narednih 10-15 godina, živjeti u blokiranoj državi BiH, ovakvoj kakva jeste ili sa SDS-om za šest mjeseci morati u rovove i gledati se preko nišana, biram blokadu države narednih 15 godina“, kategoričan je Duratović.