Novi sastanak stranaka koje čine vlast na državnom i federalnom nivou trebao bi biti održan tek 2. jula. Posljednji je, bez ikakvih postignutih dogovora, održan 13. maja.
Domaćin novog sastanka bit će predsjednik HDZ BiH Dragan Čović koji je preuzeo i predsjedavanje Domom naroda PS BiH. Ono što se promijenilo od prošlog sastanka je što je izabran sudija Ustavnog suda BiH Marin Vukoja na kojem je insistirao upravo Čović.

U međuvremenu je bilo različitih izjava, a prednjačio je Milorad Dodik koji je 8. juna sa predsjednikom Srbije održao svesrpski sabor nakon kojeg se pojačala retorika o “mirnom razdruživanju” i samostalnosti Rs-a odnosno pripajanja Srbiji.

Partneri iz FBiH, tačnije stranke trojke, prvo su poručili da će odgovoriti na Dodikov poziv za razdruživanjem ukoliko ga zaprime, a zatim su se predomislili i rekli da nema nikakvog razdruživanja.

No, osim Dodika, glavobolju trojci zadaje i Čović koji je ove sedmice nastavio sa listom želja, pa tako pred partnere sa nivoa Federacije BiH stavio nove zahtjeve – Izborni zakon i legitimno predstavljanje, čelnu poziciju Federalne uprave policije, posebno preduzeće sa sjedištem u Mostaru koje će raditi projekat Južne interkonekcije…
No, svoje zahtjeve za trojku ima i američki ambasador Michael Murphy koji je u svom obraćanju na jednom naučnom skupu u Sarajevu ove sedmice poručio da je trenutno "možda najgora politička klima od '90-ih godina".

Kada je riječ o državnom nivou Budžet institucija za 2024. godinu još uvijek se nije našao na dnevnom redu Vijeća ministara BiH. Predsjedavajuća Borjana Krišto na prošloj sjednici je zatražila od ministra finansija i trezora Srđana Amidžića da do naredne sjednice pripremi prijedlog. No, sve su prilike da se budžet neće naći na dnevnom redu sjednice zakazane za 27. juni, odnosno prije nego se održi sastanak političkih lidera 2. jula.

Čović je tokom druženja s novinarima kazao da je budžet dogovoren, ali da je problem realizacije uvjeta koje Federacija BiH nije ispoštovala.

“A to je da nađemo model raspodjele sredstava koja su na podračunima, radi se o stotinama miliona KM”, kazao je Čović podržavajući Dodikov zahtjev za raspodjelom tih sredstava.
No, predsjednik HDZ BiH na ovaj način vrši pritisak na ministra finansija FBiH Tonija Kraljevića čiji je potpis ključan za raspodjelu 262 miliona KM od posebnih akciza koje su na računu UIO BiH. Kraljević je jednu sjednicu napustio, a na dvije se nije pojavio jer nije saglasan sa dogovorom političkih lidera o raspodjeli između Rs-a i FBiH čime bi budžet Federacije BiH bio oštećen. Kraljević očito nije spreman krivično odgovarati za nezakonitu raspodjelu sredstava.

Kada je riječ o sredstvima Regulatorne agencije za komunikacije, ministar Edin Forto pristao je na prohtjeve SNSD-a, no pitanje je koliko je takva odluka zakonita.
Energetski kolaps koji se dogodio u petak u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Albaniji pokrenuo je i pitanje raspodjele sredstava koje ima Elektroprijenos. No, umjesto da se ta sredstva koriste za budžetske rupe, posebno u Rs-u gdje se Vlada Rs prekomjerno zadužuje i novca je sve manje, taj novac bi se trebao usmjeriti na unaprijeđenje elektroenergetske mreže kako bi se očuvao sistem i prevenirale slične situacije.

I dok državna vlast potpuno ignoriše presude Evropskog suda za ljudska prava i dalje protežira diskriminaciju, a bez čije implementacije nećemo moći dalje prema Evropskoj uniji, Čović traži da se iskoristi predsjedavanje Mađarske Evropskom unijom kako bi se okončala izborna reforma po želji HDZ BiH.

No, s obzirom na provedene izbore u Evropskom parlamentu i promjeni čelnih ljudi četiri ključne evropske institucije što će vjerovatno značiti i promjene komesara za proširenje Mađara Olivera Varheljija Čović bi mogao ostati bez svojih istomišljenika.

Treba podsjetiti da je upravo u razgovoru sa mađarskim šefom diplomatije 2021. godine Čović dobio podršku za promjenu izbornog zakona na kršćanskim vrijednostima.
No, dok Čović i Dodik imaju jasnu agendu i ponašaju se u skladu s njom, stranke trojke fokus su prebacile na Kanton Sarajevo i lokalne izbore.