Ono što se zna i što se ni na koji način ne može promijeniti je da ni Dodik ni Vlada RS ne mogu zatvoriti banke u ovom bh. entitetu. Regulacija osnivanja, poslovanja, upravljanja, nadzora, restrukturiranja i prestanka rada banaka na teritoriji Republike Srpske regulisana je Zakonom o bankama RS. Prema tom zakonu, Agencija za bankarstvo je jedina koja bankama može oduzeti dozvolu za rad.

Milorad Dodik zaprijetio je 23. januara bankama  tokom prve konferencije za novinare po povratku sa bolovanja, na kojem je bio više od mjesec dana zbog operativnog zahvata. 

 “Iznijeli ste 750 miliona KM depozita ovih građana u inostranstvo da bi podržavali najuspješnije ekonomije Austrije i Njemačke. Našim depozitima ste kupili 150 miliona KM obveznica u inostranstvu. Imate rok od tri mjeseca da to vratite u Republiku Srpsku, jer su to naše pare. Ne budete li to vratili, prvi dan nakon tih 90 dana zatvorićemo vas! Mislite da ne možemo? Vidjećete da možemo”, poručio je Dodik.

Naveo je kako je vlast Republike Srpske “do sada imala razumijevanja za banke, koje zbog sankcija nisu mogle da sarađuju sa institucijama”,  zaprijetivši potom da je došlo vrijeme da banke “moraju da pokažu odgovornost”.

“Veoma ozbiljno im poručujem, a znamo koje su to”, nastavio je Dodik sa prijetnjama, aludirajući na banke čija su sjedišta u inostranstvu. Mada potpuno svjestan da njegove prijetnje ni na koji način ne mogu biti sprovedene, Dodik se pokušao auditorijumu predstaviti kao vladar koji ima sve konce u svojim rukama, što je daleko od istine.

Sankcije koje su Sjedinjene Države uvele kompletnom političkom vrhu RS, pojedinim ministrima, vladinim službenicima, te firmama, njihovim osnivačima i rukovodiocima, koji su činili koruprivnu mrežu porodice Dodik, u ogromnoj mjeri su uzdrmale i Milorada Dodika i njegovu vlast. Posebno jer su na “crne liste” stavljeni i oni koji su preregistrovanjem sankcionisanih firmi pokušali da izbjegnu kaznene mjere, čime je porodica Dodika ostala bez ogromnih prihoda.

Do kada će pojedinci štititi profit Dodika i porodice?

Američka ambasada u BiH ranije je saopštila da su vlasti RS od 2023. godine kroz različite ugovore sa gotovo 36 miliona evra finansirale firme koje su na crnoj listi OFAC-a, a predstavljale su izvor bogaćenja Milorada Dodika i članova njegove porodice.  Svim “crnolistašima” u RS banke su zatvorile račune, kako se ne bi izložile riziku da i same budu na udaru sankcija.

Nove sankcije SAD-a osobi i firmi povezanim sa Dodikom

Razlog za Dodikovu ozlojeđenost prema bankama je i u tome što one više neće da kupuju trezorske zapise i obveznice, koje emituje Republika Srpska, upravo zato što se cijeli politički vrh ovog bh. entiteta nalazi pod američkim sankcijama. A činjenica je da su Dodiku pare potrebnije nego ikada, da bi RS uopšte održala likvidnost, a on sačuvao socijalni mir, iako se na pomenutoj konferenciji za novinare razbacivao stotinama miliona fiktivnog novca, kojeg u entitetskom budžetu nema.

Gdje je novac?

Vlada RS se dovela u poziciju da sve teže, skoro nikako, svoje obveznice može prodati na međunarodnom finansijskom tržištu. Para u budžetu je sve manje, vlada ne izmiruje dugovanja, prije svega prema dobavljačima, a katastrofalnu finansijsku situaciju sanira jedino zahvaljući činjenici da postoji povećan priliv od naplate indirektnih poreza, a na osnovu poskupljenja roba i usluga i povećanja nameta na plate.

Ono što se zna i što se ni na koji način ne može promijeniti je da ni Dodik ni Vlada RS ne mogu zatvoriti banke u ovom bh. entitetu. Regulacija osnivanja, poslovanja, upravljanja, nadzora, restrukturiranja i prestanka rada banaka na teritoriji Republike Srpske regulisana je Zakonom o bankama RS. Prema tom zakonu, Agencija za bankarstvo je jedina koja bankama može oduzeti dozvolu za rad.

“Da li je moguće da izvršna vlast u Republici Srpskoj naredi zatvaranje komercijalnih banaka, kako je to najavio predsjednik RS, i, ako jeste, ko i da li može dati nalog Agenciji za bankarstvo da zatvori određene banke, s obzirom na to da je prema Zakonu o agenciji za bankarstvo RS ‘u obavljanju poslova Agencija samostalna i nezavisna’”, prvo je pitanje koje je Žurnal postavio direktoru Agencije za bankarstvo RS Srđanu Šuputu.

Tražili smo odgovori i na pitanje - “kakve bi posljedice imalo eventualno zatvaranje banaka za građane i privredu Republike Srpske i da li bi takav potez doveo do potpunog finansijskog kolapsa u RS?”

Od Šuputa nismo dobili nikakakav odgovor, što ne čudi, jer je on, kao i bivši direktori Agencije, režimski čovjek, koji svojim izjavama u javnosti niti želi niti smije da protivriječi Miloradu Dodiku.  Što ne znači da je voljan i spreman pokrenuti eventualni nezakoniti proces zabrane rada pojedinim bankama u RS. Uostalom, vrlo je bio pomirljiv kada su banke osobama i firmama sa američke “crne liste” zatvorile račune, nadajući se, baš kao i Dodik, da će, “ako se neke geopolitičke stvari poredaju, splasnuti pritisak OFAC-a na banke u RS”.

Do tog “ako”, Šuput smatra da bi, što je i potvrdio u septembru prošle godine, za finansijski sektor RS i BiH bilo pogubno da bilo koja banka dođe na OFAC-ovu listu, jer bi to značilo gašenje banke.

Iz Udruženju banaka BiH (UBBiH) nisu željeli da komentarišu Dodikove prijetnje zatvaranjem banaka u RS.

“Nemamo dodatnih informacija izuzev onih objavljenim u medijima, tako da u ovom trenutku ne možemo davati izjavu ili komentare”, odgovoreno je Žurnalu iz UBBiH, čije su članice i banke sa sjedištem u RS, kao i banke koje je targetirao Dodik.

Prijetnje predsjednika RS upućene bankama nisu željeli komentarisati ni iz Centralne banke BiH, navodeći da nadležnost za izdavanje i oduzimanje dozvola za rad komercijalnim bankama pripada entitetskim agencijama za bankarstvo.

“Shodno tome, oduzimanje dozvole za rad komercijalnim bankama nije u nadležnosti CBBiH”, naveli su u odgovoru Žurnalu.

Odgovarajući na pitanje o mogućim posljedicama u slučaju eventualnog zatvaranja banaka za građane i privredu RS, naveli su da CBiH, “kao odgovorna institucija koja svoje procjene bazira na pouzdanim pokazateljima, ne može davati odgovore na hipotetska pitanja”.

“CBBiH može, eventualno, komentarisati najave regulatora ili očekivane efekte uvedenih regulatornih mjera”, zaključili su.DODI