Nakon što su saznali da u neposrednoj blizini njihovih kuća i plodnih obradivih zemljišta planira graditi autoput, tražili su izmiještanje trase davne 2011. godine i ponudili altenativni put, koji nema ekološki ni socijalni utjecaj. Iako su nadležni u Parlamentu Bosne i Hercegovine odobrili alternativno rješenje, bez javne rasprave trasa je opet vraćena na njihova zemljišta.

Grupa građana, zajedno s Udrugom Eko dvogled već godinama se bori u ime stanovnika Malog Polja, Blagaja, Bune, Gnojnica, Ortiješa, Hodbine i mjesta Kosor za izmiještanje trase. Nakon što su saznali da u neposrednoj blizini njihovih kuća i plodnih obradivih zemljišta planira graditi autoput, tražili su izmiještanje trase davne 2011. godine i ponudili altenativni put, koji nema ekološki ni socijalni utjecaj. Iako su nadležni u Parlamentu Bosne i Hercegovine odobrili alternativno rješenje, bez javne rasprave trasa je opet vraćena na njihova zemljišta.

Konačni položaj trase autoceste koridora Vc, odnosno dionice Mostar-Jug - tunel Kvanj mještani i dalje ne odobravaju. Kažu, nisu protiv gradnje i napretka društva, nego protiv gradnje i rada na njihovim parcelama, odnosno smatraju da se time uništava njihov posjed. 

SEMIR KLJAKO, mještanin

Mi se budnimo od 2017 da izmjestimo trasu gore brdu, evo u onim brdima, a šta će biti kako će biti, nas vazna nauzivaju da ne živimo ovjde nek provjere cips i vidit će ko živi ko ne živi.

ADO BAJRAMOVIĆ, mještanin

Jedino što smo mi dobili kao lokalci ovdje je da nam tri puta dnevno prskaju po tim nasipima vodom, kuće su nam 50 metara od tih nasipa kuda će oni praviti a zauzvrat nismo dobili ništa, ni bukobrane ni bilo kakvu odšetu.

AMNA POPOVAC, predsjednica Udruženja „Eko dvogled“

Ima odlično riješenje alternatovno koje je i stručnjaci su rekli da je i bolje – koje ide obodima podveležja iza kule Blagaj 09:03 09:16 Ne znam zašto je neko donio odluku da ga se samo ovdje spusti dole preko kuća, voćnjaka, vinograda, obradive zemlje i da ga ponovno vrati gore u brdo – totalno nenormalno i nevjerovatno.

AZRA DURAKOVIĆ, Udruženje građana Mostara i okoline "Eko Dvogled"

Niko od ljudi koji su afektirani nisu bili kontaktirani ni uključeni u proces odlučivanja, što je nezakonski proces kada se radi o projektu od javnog značaja.02:36  02:42upravo su ovo razlozi za naše žalbe pri Vijeću za ljudska prava pri UN-u.

Alternativna trasa je bila odobrena i na sjednici Predstavničkog doma 2011. godine te je raspravljana u Domu naroda da bi iznenada 2017. godine, bez javne rasprave, u Federalnom parlamentu trasirana nova, odnosno sadašnja, ruta autoputa. Tada je 3200 mještana potpisalo peticiju te uputilo prijavu nezavisnom tijelu unutar banke za Europski razvoj, koje je tri godine radilo analizu svega i napravilo preporuke.

AMNA POPOVAC, Udruženje građana Mostara i okoline „Eko dvogled“

Prva preporuka tog nezavisnog tijela je treba da se nađe alternativna trasa i ona postoji. Znači,  ne treba da se nađe nego ona treba da se vrati kuda je išla na način da je izabrana po zakonu i postojale su javne rasprave za tu trasu iza. Nije postojao za ovu izmijenjenu trasu.

No, prema službenom priopćenju koje smo dobili od JP Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine, trenutna trasa je nakon analiza izabrana i potvrđena od Europske banka za obnovu i razvoj kao najbolji odabir. Dodaju kako nije Javno poduzeće Autoceste izabralo ovu trasu, nego je to bio posao Federalnog ministarstva prostornog uređenja, koje na naš upit do zaključenja priloga nije odgovorilo zašto se unatoč protivljenjima i boljoj alternativnoj trasi odabralo ići u naseljena mjesta.

JP AUTOCESTE FBiH:

„Naglašavamo da JP Autoceste FBiH nisu bile nositelj pripreme Prostornog plana niti nositelj izrade Prostornog plana s posebnim obilježjima, između ostalog, i javnih rasprava. Navedeni poslovi su u nadležnosti Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Dakle, JP Autoceste FBiH ne odabire trasu nego to radi Federalno ministarstvo prostornog uređenja i ista je potvrđena u Parlamentu Federacije BiH.“

Jedna mještanka Malog Polja i mještani Ortiješa su zatražili sudsku zaštitu dok većina građana ne vjeruje da se isplati voditi sudske postupke.

MILENKO KRČUM, advokat

“Zatim smo pokrenuli parnicu za zaštitu od diskriminacije pred Općinskim sudu u Mostaru, koji je usvojio utvrđujuće i deklaratorne zahtjeve povratnika. Utvrdio je diskriminaciju i zabranio primjenu odluka o izmijenjenoj trasi. Kantonalni sud je usvojio žalbu Federacije i preinačio presudu na način da se tužbeni zahjtevi odbijaju. Vrhovni sud Federacije je odbio reviziju, pa je podnesena apelacija.“

Mještani tvrde da su odluke o projektu donesene nezakonito i da je Investitoru predstavljeno da na tom području nitko ne živi, iako je riječ o poljoprivrednim zemljištima. S obzirom na njihov život od poljoprivrede i turizma, traže zakonite odluke koje će zaštititi njihove interese i resurse.