Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je prijedlog za rekonstrukciju Vijeća ministara BiH (smjena ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića), čiji su predlagači poslanici: Nenad Grković, Branislav Borenović, Darko Babalj, Mladen Bosić, Zlatan Begić, Jasmin Emrić, Mia Karamehić-Abazović, Predrag Kojović, Milan Dunović, Vlatko Glavaš, Nermin Mandra, Mira Pekić, Safet Kešo, Midhat Čaušević, Šemsudin Mehmedović, Šerif Špago i uime Kluba poslanika SDPBiH Saša Magazinović, Aida Baručija i Sabina Ćudić.

Od prisutna 34 poslanika, za je glasalo 27 poslanika, sedam je bilo protiv, a suzdržanih nije bilo.

Poslanik Nenad Grković (Lista za pravdu i red) je kazao da svi prisutni znaju o čemu se radi, te da je sramota što je uopšte takav čovjek doveden na ovu funkciju.

On je pročitao obrazloženje inicijative u kojem je navedeno da, uzimajući u obzir da je 26. decembra 2024. godine ministru sigurnosti BiH Nenadu Nešiću, nakon zajedničke akcije policije Republike Srpske i Tužilaštva BiH, određen jednomjesečni pritvor od strane Suda BiH zbog osnovane sumnje da je počinio teška krivična djela kao direktor javnog preduzeća Putevi RS i da predsjedavajuća Vjeća ministara BiH Borjana Krišto nije pokrenula proceduru za razrješenje, smatra da je neophodno da Parlamentarna skupština BiH izglasa nepovjerenje ministru Nenadu Nešiću.

Poslanik Midhat Čaušević (SDA) je naveo da je Klub SDA bio protiv njegovog imenovanja.

- Odmah smo kazali da smatramo da jedan takav čovjek nije dostatan funkcije ministra sigurnosti i tada smo kazali iz kojih razloga. Onda su nastupila različita objašnjenja kako i zašto je došlo do imenovanja Nešića u Vijeće ministara. Sjetit ćemo se konstatacija kako su ga provukli kroz iglene uši, kako je to najbolji ministar iz RS-a. U isto vrijeme, mi smo i dalje  ostali pri svom stavu da on ne treba biti ministar sigurnosti. Podnijeli smo inicijativu za njegovu smjenu zbog pričanja viceva o žrtvama genocida i zbog niza drugih radnji za koje smo smatrali da ne idu i ne ulijevaju sigurnost građanima BiH kada je u pitanju pozicija ministra sigurnosti. I tada smo opet dobijali obrazloženja kako je on i dalje najbolji ministar, kako je kao takav dostatan pozicije ministra sigurnosti dok se nije desila situacija gdje je na neki način objelodanjeno sve ono što se vjerovatno i prethodno znalo, ali se to trebalo provući kroz iglene uši kako bi se Nešić postavio za ministra, kazao je Čaušević.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je usvojio zahtjev za razrješenje Nebojše Radmanovića sa dužnosti člana Kolegija Predstavničkog doma PSBiH.

Od ukupno 37 prisutnih poslanika, za razrješenje Radmanovića glasalo je njih 26, protiv je bilo 10 poslanika, dok je jedan bio suzdržan.

Zahtjev za Radmanovićevo razrješenje sa dužnosti člana Kolegija Predstavničkog doma uputili su klubovi poslanika Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, Naše stranke i Naroda i pravde (stranke Trojke) u Predstavničkom domu državnog parlamenta.

U obrazloženju se naveli da je u prethodnom periodu SNSD, kroz političko djelovanje, aktivno učestvovao u pokušajima blokiranja integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, što je primarni vanjskopolitički cilj Bosne i Hercegovine.

redstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je večeras, u drugom krugu glasanja, usvojio Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koji je predložio poslanik Denis Zvizdić.

On je predložio da se dosadašnja odredba, po kojoj "izrečena kazna zatvora do jedne godine će se na zahtjev osuđenog zamijeniti novčanom kaznom koja se plaća u jednokratnom iznosu u roku od 30 dana“, zamijeni odredbom po kojoj se izrečena kazna zatvora do jedne godine može na zahtjev osuđenog zamijeniti novčanom kaznom.

Zvizdić je ranije pojasnio da se prijedlogom izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH onemogućava otkup kazne zatvora novčanom kaznom, na primjer u slučajevima kao što su: izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, međunarodna trgovina ljudima, krijumčarenje lica, kao i druga krivična djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom.

To znači, naveo je on, da će Sud moći odrediti, imajući u vidu posebne okolnosti svakog pojedinačnog slučaja, obavezno izdržavanje kazne zatvora.

Poslanici su, u drugom krugu glasanja, usvojili Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, čiji je predlagač poslanica Mia Karamehić-Abazović.

Karamehić-Abazović predlaže da se novčanom kaznom u iznosu od 100 do 300 KM kazni za prekršaj vozač motornog vozila koje nema propisan broj registarskih tablica, ili na kojem su te tablice postavljene tako da se dobro ne vide ili nisu čitke.

Navodi kako se ovom izmjenom želi povećati sigurnost u saobraćaju, te osigurati da svi vozači poštuju propise u vezi sa registarskim tablicama. Strožija kazna od dosadašnjih 30 KM, u rasponu od 100 do 300 KM motivisat će vozače da postavljaju i održavaju svoje registarske tablice u propisanom stanju, što će doprinijeti identifikaciji vozila i povećanoj sigurnosti na putevima BiH - smatra Karamehić-Abazović.

Predstavnički dom razmatrao je zahtjev poslanika: Jasmina Emrića, Zlatana Begića, Elvisa Hodžića i Šemsudina Mehmedovića da se Prijedlog zakona o dopunama Zakona o parlamentarnom nadzoru razmatra po hitnom postupku.

Međutim ovaj zahtjev nije dobio potrebnu entitetsku većinu prilikom glasanja, pa je upućen Kolegiju na usaglašavanje.

Poslanici su, u vezi sa razmatranjem izvještaja Ureda za reviziju institucija BiH o finansijskoj reviziji institucija BiH za 2023. godinu, usvojili zaključke iz Mišljenja Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma.

Usvojeno je i nekoliko poslaničkih incijativa te je dana suglasnost za ratifikaciju Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Evropske unije o saradnji između organa BiH nadležnih za pravosudnu saradnju u krivičnim stvarima i Agencije Evropske unije za saradnju u krivičnom pravosuđu (EUROJUST).

Redovna sjednica Predstavničkog doma okončana je desetak minuta prije ponoći. Ranije su danas održane i dvije hitne sjednice Predstavničkog doma na kojima su osvojena dva 'evropska' zakona - Prijedlog zakona o graničnoj kontroli i Prijedlog zakona o zaštiti ličnih podataka.