U mjesecu borbe, pojedini će predizbornu kampanju voditi iz pritvora. Rijedak je to slučaj - čak i za našu zemlju. Drugi su tek pušteni, a istrage u toku. Na listama i oni koji iz prošlosti nose presude. Zakon takmičenje omogućio, a za moral ni pred ove izbore niko ne pita.

Predizbornu kampanju za novi mandat načelnika Općine Trnovo Ibro Berilo dočekuje u pritvoru. On mu je produžen za još dva mjeseca zbog opasnosti da bi boravkom na slobodi mogao utjecati na svjedoke, prikriti dokaze ili ponoviti krivično djelo. Netom prije početka kampanje pritvorsku jedinicu suda u Istočnom Sarajevu napustio je Strahinja Bašević, kandidat za načelnika Općine Sokolac. Presumpcija nevinosti, te Izborni zakon BiH, Berilu i Baševiću dozvoljavaju trku za mandat načelnika.

„Reći ću da mi možemo djelovati samo ako osoba bude pravosnažno osuđena u trajanju od 6 mjeseci i više. Drugih zapreka za bilo kakvo oduzimanje mandata ili bilo kakvog prestanka mi nemamo“, kaže Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a BiH.

„Mi ćemo pratiti sudski proces i donijeti relevantne odluke u tajmingu u kojem se proces bude završio. Ne možemo u ovom momentu. Izborni zakon ne daje nikakvu širinu nama da postupimo drugačije. U ovom momentu imamo kandidacijske liste, ovjerene kandidacijske liste. Taj kandidat će ostati uz presumpciju nevinosti na glasačkom listiću“, kaže Željko Bakalar, član CIK-a BiH.

Na kandidatskoj listi za Općinsko vijeće Novi Grad Sarajevo našao se Hasan Hodžić, osoba ranije osuđena za korupciju. Njega je, podsjetimo, nakon prihvatanja sporazuma o priznanju krivice, Općinski sud u Sarajevu 2021. proglasio krivim za krivično djelo primanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem. Da li je on još na listi stranke, pitali smo predsjednika Ramu Isaka – koji nema informacije. I dok Izborni zakon ne sprečava optužene i presuđene za krivična djela da se kandiduju, postavlja se pitanje moralne odgovornosti.

„Ovdje nema morala nikako - ne samo u politici nego, izgleda, ni u društvu. O odgovornosti da i ne govorimo. I upravo kod onih od kojih se očekuje da svojim primjerom pokažu kako bi trebalo da se ophodimo, oni uporno zadržavaju te pozicije. On će biti kandidat bez obzira na to što je u pritvoru. Mogu ga i izabrati građani“, upozorava Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom.

Dio odgovornosti, dodaje Šehić, imaju upravo građani: „Da li treba dati povjerenje nekom ko je sebe doveo u situaciju da bude pritvoren, da se protiv njega vodi krivični postupak, odnosno istražni postupak? Onda se moramo zapitati da li se mi borimo za objektivnost u ovoj državi ili želimo da u svakom segmentu budemo subjektivni, a kad subjektivnost pobijedi objektivnost, onda imate situaciju kao u našoj državi“.

Poređenja radi, u naprednim evropskim demokratijama, kojima bar deklarativno težimo, primjeri pokazuju da izabrani zvaničnici podnesu ostavku i ako nisu suočeni sa nekim sudskim postupkom. Često bude dovoljno samo to što svojim postupkom naruše ugled institucije koju predstavljaju. Sa druge strane, sud o tome koliko političari u BiH zaista vode računa o integritetu institucije, stranke, ali i naroda koji predstavljaju - ostavljamo građanima.