Ured evropskih revizora upozorio je Evropsku komisiju da je predloženi program pomoći državama zapadnog Balkana vrijedan 6 milijardi eura podrložan zloupotrebama pa i korupciji.
U objavljenom mišljenju oni su predložili ugradnju jačih mehanizama zaštite. nakon toga, Fond bi mogao biti operativan.
Program dodatne pomoći za šest država zapadnog Balkana dizajniran je da region ohrabri i kroz novčanu pomoć, da brže provodi reforme neophodne za evropski put regiona. U suštini, isplata novca uslovljena je prethodnim provođenjem potrebnih reformi.
Ekonomska konvergencija između šest zemalja zapadnog Balkana (Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije) i EU se godinama smatra nedovoljnom. Kao odgovor, Evropska komisija je prošlog novembra predložila uspostavljanje posebnog finansijskog instrumenta, Instrumenta za reformu i rast za zapadni Balkan, kao dio novog plana rasta za region. Ovaj objekat treba da podstakne ekonomski rast, poveća socio-ekonomsku konvergenciju sa zemljama EU i ubrza usklađivanje sa vrednostima i zakonima EU u cilju budućeg pristupanja EU.
Revizori EU pozdravljaju uvođenje strožih uslova za finansiranje povezivanjem plaćanja sa ispunjavanjem uslova koji će biti postavljeni u Reformskim agendama za različite zemlje.
"Međutim, postoji rizik da uslovi isplate nisu dovoljno ambiciozni i da indikatori nisu dovoljno jasni i mjerljivi. Također je i dalje teško osigurati da reforme budu održive, posebno s obzirom na slabe administrativne kapacitete regiona", rekla je Laima Liucija Andrikiene, članica ECA zadužena za mišljenje. "Pored toga, Evropska komisija ne samo da bi trebalo da da zapažanja, već i da bude u mogućnosti da zahtijeva od vlada zapadnog Balkana da preispitaju i modificiraju svoje Reformske agende u skladu sa tim".
Revizori EU također predlažu izradu relevantnih smjernica za ocjenu zadovoljavajuće ispunjenosti uslova plaćanja predviđenih Reformskim agendama.
Podrška u iznosu do 6 milijardi eura (2 milijarde eura bespovratne podrške i 4 milijarde eura kredita) predviđena je u okviru ovog instrumenta za period 2024-2027. Uzimajući u obzir da je više od 14 milijardi eura već stavljeno na raspolaganje zemljama kandidatima i onima koji su na tom putu (uključujući Tursku) u tekućem budžetu EU, revizori naglašavaju da iznosi koji će se obezbijediti kroz taj instrument predstavljaju značajno povećanje (više od 40%) u predviđenom finansiranju za zemlje zapadnog Balkana do 2027.
Revizori napominju da i prijedlog za uspostavljanje objekta i plan rasta objašnjavaju zašto se ekonomije zapadnog Balkana moraju dalje približavati EU.
Plan također naglašava različite koristi koje bi predložene mjere donijele regionu.
Međutim, u nedostatku procjene uticaja ili analitičkog dokumenta, revizori EU nisu bili u mogućnosti da procijene u kojoj mjeri će planiranih 6 milijardi eura podrške vjerovatno doprinijeti postizanju glavnih ciljeva objekta .
Na kraju, revizori predlažu da se razjasne određene odredbe prijedloga koje se odnose na revizijska prava Evropskog revizorskog suda, te pristup podacima i dokumentaciji kako bi se osigurao odgovarajući nadzor, objavili su evropski revizori.
